O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko primio je 9. srpnja apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj nadbiskupa Alessandra D'Errica, a teme susreta bile su punopravno članstvo Hrvatske u Europskoj uniji, odnosi s Katoličkom Crkvom te položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini – priopćeno je iz Ureda predsjednika Sabora.
Sugovornici su zaključili da je važno voditi dijalog sa svim društvenim skupinama, tražeći trajnu formu dijaloga, kako bi se izbjegli mogući nesporazumi. Nuncij D'Errico istaknuo je važnost punopravnog članstva Hrvatske u Europskoj uniji za razvoj demokratskog društva te se zauzeo za poštivanje povijesnih vrijednosti hrvatskoga naroda. Složili su se potom da je Bosna i Hercegovina od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku i da je važno pomoći opstanak Hrvata u toj zemlji. Predsjednik Sabora istaknuo je da sva tri naroda trebaju imati mogućnost ostvarivanja svoje konstitutivne uloge u BIH te da u skladu s tim trebaju i snositi svoj dio odgovornosti za tu državu. Nadbiskup D'Errico iznio je podatak da se, prema evidencijama Katoličke Crkve, broj Hrvata u Bosni i Hercegovini svake godine smanji za 10 do 15 tisuća. Zajednički je zaključak da je za opstanak Hrvata u BIH najvažnije pomoći onima koji su tamo ostali kako se ne bi više iseljavali, a posebno je važno pružiti perspektivu mladima kroz nova radna mjesta.
Središnje euharistijsko slavlje na blagdan bl. Marije Propetog Isusa Petković, 9. srpnja, u njezinom rodnom Blatu na Korčuli predvodio je dubrovački biskup Mate Uzinić. Promišljajući o tome što je pripravilo Mariju Petković da odgovori na Božji poziv, biskup je istaknuo ulogu obitelji koja je važna karika u lancu procesa prenošenja radosne vijesti – evanđelja. Tako je bilo jučer, ali tako je i danas. Zakažu li nam obitelji možemo imati sve, ali nećemo imati ono najvažnije blago, blago Radosne vijesti – upozorio je dubrovački biskup. Živimo u teškim vremenima – nastavio je – koja su u nekim elementima poprilično slična onim u kojima je odrastala i živjela bl. Marija. Možda je jedina razlika to što danas ekonomska kriza nema, barem na našem području, onako drastične posljedice na fizički život kao što ih je imala u ono vrijeme, ali zato ima, usuđujem se to reći, mnogo teže duhovne posljedice. Uzrok je u tome što današnju krizu, u puno većoj mjeri nego li ondašnju, prati raspad obitelji. Suvremena obitelj previše je zabrinuta za materijalnu dimenziju koja se zbog neimaštine često pretvara u to kako spojiti kraj s krajem, a to se odražava i na odgojnom planu. Dok pokušavamo svojoj djeci priskrbiti potrebno za materijalni život, sve manje imamo vremena za to da im prenesemo ljudske i vjerske vrijednosti. I često griješimo u mjeri – rekao je biskup Uzinić, poručivši da djecu treba odgajati za istinsku slobodu, naučiti ih da u mnoštvu ponuda znaju izabrati prave stvari, ono što je dobro, vrijedno i trajno. To se djecu ne može naučiti ako ih se osobno ne odgaja nego se njihov odgoj prepušta drugima, na poseban način televizijskim programima i različitim revijama za mlade, koji ih svojim učenjem i svojom logikom koja sve relativizira krivo usmjeravaju i zarobljavaju modernim potrošačkim i uživalačkim mentalitetom i koji ih onesposobljuju da budu ono što bi trebali biti i što mi želimo da budu – autentični ljudi i kršćani – kazao je biskup, pozvavši roditelje da se zaodjenu u „milosrdno srce, dobrostivost, poniznost, blagost, strpljivost … a povrh svega – ljubav“. Dubrovački biskup potaknuo je okupljene na nasljedovanje blaženice, da nam od Boga isprosi što više kršćanskih obitelji poput njezine. To će biti, bolje nego li bilo što drugo, istinski doprinos novoj evangelizaciji i očuvanju života i vjere na ovim našim prostorima, ali i svugdje gdje nas Bog šalje – zaključio je dubrovački biskup Mate Uzinić.
Fotografija predaje pastirskoga štapa, simbola biskupske pastirske službe, iz ruke dosadašnjeg đakovačko-osječkog nadbiskupa, sada u miru, Marina Srakića u ruke novome nadbiskupu Đuri Hraniću, otvara čitateljima novi broj „Glasa Koncila“, 28. u ovoj godini, s nadnevkom od nedjelje 14. srpnja. Osim iscrpnog izvještaja s ustoličenja u Đakovu, „Glas Koncila“ izvještava i o jedinstvenome daru kojim su Slavonci zahvalili svojem dosadašnjem nadbiskupu Marinu. Izdana su, naime, njegova sabrana djela, u čak 11 svezaka.
Ulazak Hrvatske u Europsku uniju ne silazi sa stranica „Glasa Koncila“. „Je li se išta promijenilo?“ – naslov je komentara glavnog urednika mons. Ivana Miklenića. On se, među ostalim, osvrće na tzv. „Perkovićev zakon“, kao i na najavu davanja hrvatskih autocesta u 50-godišnju koncesiju. „Očito je da je Hrvatska, zahvaljujući onima koji njome stvarno i formalno upravljaju, daleko veći problem u EU-u negoli su to mnogi mogli predvidjeti. No, ta je činjenica dodatni motiv da EU očituje svoju stvarnu snagu glede prava, demokracije i principijelnosti“ – zaključuje komentator. O ulasku u EU izjasnio se i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Predsjednik HBK osvrnuo se na ulogu vjernika i Crkava u društvu i u Uniji, a govorio je i o kršćanskim korijenima Europe, o prešućivanju uloge pokojnog predsjednika Tuđmana na središnjoj proslavi, kao i o aferi oko njemačkog uhidbenog naloga u „slučaju Perković“.
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić bio je posebni izaslanik pape Franje u češkom Velehradu, na proslavi 1150. obljetnice dolaska slavenskih apostola sv. Ćirila i Metoda u Veliku Moravsku. „Glas Koncila“ izvještava o misi i propovijedi koju je kardinal održao – na češkom jeziku – pred osamdeset tisuća vjernika, kao i o drugim kardinalovim susretima s domaćinima, između ostaloga s češkim predsjednikom Milošem Zemanom.