Svijetom vladaju novac i „kultura odbačenih stvari“ koja umanjuje poštovanje dužno
ljudskom životu, kao i svemu stvorenomu. Papa je Franjo to snažno istaknuo danas,
5. lipnja, na općoj audijenciji održanoj na Trgu svetoga Petra, nadahnutoj današnjim
Svjetskim danom okoliša. Sveti je Otac oštro opomenuo zbog rasipanja hrane. Ono što
se baci – rekao je – jest kao da je ukradeno iz menze za siromašne. Odbaciti siromaha,
nerođeno dijete, ili neku stariju ili invalidnu osobu – koje su za neke kao da su
umrle – u smeće u koje, posebno bogate sredine, bacaju nepotrebne stvari, plod je
svijeta u kojemu su izgubljeni 'divljenje' i 'slušanje stvorenoga', i u kojemu se,
naprotiv, detaljno prati kretanje tržišta. Papa je Franjo vrlo prodornom katehezom
upozorio savjesti, prije svega one kršćanske, na apsurde takvoga stanja. I to je,
kao što je njegov običaj, učinio primjerima koji ne ostavljaju prostora za prigovore. Ako
neke zimske noći u obližnjoj ulici, primjerice, umre neka osoba, to nije vijest –
rekao je Papa. Ako na brojnim krajevima svijeta ima djece koja nemaju ništa za jesti,
to nije vijest, to se čini normalnim. Ali, to ne može biti tako! – istaknuo je Sveti
Otac te dodao kako je, naprotiv, pad za deset bodova na burzama u nekim gradovima,
prava tragedija. Čovjek koji umre nije vijest, ali ako burze padnu za deset bodova,
to je tragedija! Tako se ljudi odbacuju, kao da su smeće – upozorio je Papa. Te
su Papine riječi odjeknule usred pljeska 70.000 ljudi okupljenih na Trgu svetoga Petra.
Sveti je Otac objasnio uzroke te krize zbog koje čovjek nije više čuvar zemlje, prema
Božjem naumu, nego je često izrabljivač i manipulator koji stavlja u opasnost cijeli
ljudski rod. Crkva je to više puta istaknula; i mnogi uviđaju da je to istina… ali
sustav ostaje isti kao prije, jer vladaju dinamike gospodarstva i financija kojima
nedostaje etike. Danas ne zapovijeda čovjek, nego novac – istaknuo je Papa te dodao
– A Bog naš Otac, nije dao zadaću čuvanja zemlje novcu, nego nama – muškarcima i ženama.
To je naša zadaća! Međutim, - primijetio je potom papa Franjo – muškarci i žene
postaju žrtve idola zarade i potrošnje. To je „kultura odbačenih stvari“ – ponovio
je – zbog koje, ako se pokvari računalo, to je tragedija, dok potrebe i drame brojnih
ljudi završavaju u „normalnim stvarima“. U tom kontekstu, i ljudski život na kraju
postaje nešto što se baca. Ljudski život, osoba, više se ne smatra glavnom vrijednošću
koju valja poštovati i zaštititi, posebno ako je ona siromašna ili invalidna, ako
još ne služi nečemu, kao što je dijete koje se ima roditi, ili pak više ne služi,
kao što je starija osoba. Ta nas je „kultura odbačenoga“ učinila neosjetljivima i
na rasipanje, i na ostatke hrane, što je još gore u trenutku kada na svim krajevima
svijeta, nažalost, brojni pojedinci i cijele obitelji trpe zbog gladi i pothranjenosti. Uzroke
toga papa Franjo vidi u konsumizmu koji nas je – po njegovim riječima - doveo do toga
da se naviknemo na višak i na svakodnevno rasipanje hrane. Ali, zapamtimo, hrana koja
se baci, jest kao da je ukradena iz menze siromašnih, onih koji su gladni! Pozivam
stoga sve da razmisle o problemu gubitka i rasipanja hrane, kako bi se pronašli putovi
i načini koji će, suočavajući se ozbiljno s tim problemom, biti sredstvo solidarnosti
i uzajamnoga dijeljenja s najpotrebitijima – istaknuo je Sveti Otac. Kršćansko
pak viđenje svega Stvorenoga, koje je Bog povjerio na brigu čovjeku, pomaže u ispravnom
pristupu prirodnim dobrima, i to prema „ljudskoj ekologiji“ koju su pape više puta
isticali. Njegovati i čuvati stvoreno, uputa koju Bog nije dao samo na početku povijesti,
nego ju je dao svakome od nas, dio je Njegova nacrta; a to znači odgovorno se brinuti
za razvoj svijeta, pretvarati ga kako bi bio vrt, mjesto na kojemu mogu prebivati
svi ljudi – rekao je na kraju papa Franjo.