Put je prema miru pun prepreka i zahtijeva hrabrost, strpljivost, ustrajnost, odlučnost
i žrtvu. Dijalog između naroda tako biva prednost i znak nade – stoji u zaključnoj
izjavi sudionika na Četvrtom budističko-kršćanskom kolokviju održanom 6. svibnja na
Papinskom sveučilištu Urbaniana u Rimu pod geslom: 'Unutarnji mir, mir među narodima“. Sudionici
skupa, organiziranog pod pokroviteljstvom Papinskoga vijeća za međureligijski dijalog
u suradnji s Talijanskom biskupskom konferencijom, složili su se da se jedino uzajamnim
razumijevanjem odnosnih tradicija može shvatiti okosnica zajedničke odgovornosti u
očuvanju i uspostavljanu mira. Tijekom rasprave istaknuta su zajednička kršćansko-budistička
stajališta koja mogu pridonijeti izgradnji istinskoga mira, posebice unutarnja sloboda,
čišćenje srca, milosrđe i sebedarje. Unatoč postojećim razlikama, kršćani i budisti
na etičkom se području slažu glede poštivanja života kao oruđa općeg dobra, zasnovanog
na ljubavi i milosrđu. Na skupu je istaknuto da budisti i kršćani imaju ojačati dijalog
radi sučeljavanja s izazovima prijetnje ljudskom životu, siromaštva, gladi, mjesnih
bolesti, nasilja i rata. Želja da se surađuje u ostvarivanju dobra čovječanstva mora
krenuti iz dubine vlastitih duhovnih iskustava. Jedino unutarnji mir može preobraziti
srca i učiniti da u drugom prepoznamo brata ili sestru. Da bi se gradio miroljubiv
svijet valja ujediniti napore da se poglavito mlade uči kako živjeti u miru i kako
ga postići – istaknuli su sudionici skupa.