Sveti Otac primio vjerodajnice novih veleposlanika
Malobrojni bogati su sve bogatiji dok većina stanovništva biva sve siromašnija – istaknuo
je Papa u govoru novim ne rezidentnim veleposlanicima pri Svetoj Stolici Kirgistana,
Anitgve e Barbude, Luksemburga i Botswane, koje je prije podne primio u audijenciju
za predaju vjerodajnica. Papa je osudio 'izobličenosti gospodarstva i financija',
a ustvrdio je da je antropološka, etička i kriza solidarnosti u korijenu gospodarske
krize. Čovjek je sveden na jednu njegovu potrebu, na potrošnju, tu izobličenost
sadašnjeg društva papa Franjo neupitno osuđuje. Ljudsko se biće promatra kao potrošno
dobro koje se može rabiti i potom baciti. Započeli smo kulturu odbacivanja – opomenuo
je Sveti Otac. Govoreći o sve većem jazu između malobrojnih bogatih i većine stanovništva
koja naglo osiromašuje, Papa je jasno osudio ideologije koje promiču apsolutnu neovisnost
tržišta i financijske špekulacije. Osudio je korupcijsku hobotnicu i sebičnu utaju
poreza, osudio je također zaduživanje i kredit koji – kako je rekao – udaljuje države
od stvarne ekonomije pa i građane od njihove stvarne kupovne moći. Ističući da
je želja za moću i posjedom postala bezgranična, rekao je da je klanjanje zlatnom
teletu našlo novu i groznu sliku u obožavanju novca i u diktaturi bezlične ekonomije,
bez stvarne ljudske svrhe. To je nijekanje ljudske prvotnosti, upozorio je Papa, jer
novac treba služiti a ne vladati. Papa zahtijeva odvažnu promjenu političke vrste,
primjećujući da političarima nedostaje solidarnost i skrbi za opće dobro. Iza
takvog ponašanja krije se odbacivanje etike, odbacivanje Boga. Upravo kao i solidarnost
i etika smeta. Smatra je se kontraproduktivnom; previše je ljudska, jer relativizira
novac i moć; ona je prijetnja, jer odbacuje manipuliranje i podjarmljivanje osobe
– ustvrdio je papa Franjo, upravo jer nedostaje etika. A etika upućuje na Boga,
koji je izvan tržišnih kategorija. Ti financijski stručnjaci, ekonomisti i političari
smatraju Boga neuračunljivim, s njim se ne može upravljati, čak i opasnim jer poziva
čovjeka na njegovo potpuno ostvarenje i na neovisnost od svake vrste ropstva – protumačio
je Sveti Otac. Papa je želio ponovno istaknuti svoju ljubav prema svima. Papa voli
sve, bogate i siromašne, ali je u ime Kristovo obvezan podsjetiti bogataša da treba
pomoći siromahu, poštivati ga i promicati njegovo blagostanje. Crkva uvijek radi za
cjeloviti razvoj svake osobe – ustvrdio je Papa dodajući: Etika, ako nije ideološka,
omogućuje, uvjeren sam, uspostaviti ravnotežu i ljudskiji društveni ustroj. U tom
smislu, potičem financijske stručnjake i upravitelje vaših zemalja da shvate riječi
svetoga Ivana Zlatoustoga: Sa siromašnima ne dijeliti vlastita dobra znači pokrasti
ih i oduzeti im život. Dobra koja posjedujemo nisu naša, nego njihova – kazao je papa
Franjo osvrćući se na crkvenu skrb za siromašne. Crkva uvijek potiče upravitelje
da budu u službi općega dobra svojih naroda. Potiče i upravitelje novčarskih stvarnosti
da ozbiljno promisle o etici i solidarnosti. A zašto se ne bi mogli obratiti Bogu
da nadahnu svoje nacrte? Tada bi se oblikovao novi gospodarski i politički mentalitet
koji će pridonijeti da se apsolutna oprečnost između gospodarstva i politike preobrazi
u zdravi suživot – zaključio je papa Franjo.