Po iskrenoj molitvi izlazimo iz sebe i otvaramo se Bogu i potrebitoj braći – ustvrdio
je Sveti Otac tijekom prijepodnevne svete mise u Domu Sveta Marta, na kojoj su sudjelovali
neki vatikanski oružnici te skupina argentinskih novinara s obiteljima. Papa se
u propovijedi usredotočio na Isusove riječi iz današnjeg evanđelja: Ako što zamolite
od Oca u moje ime, On će vam to dati.“ Ovdje ima nešto nova, nešto se mijenja: novost
je u molitvi. Otac će nam dati sve, ali uvijek u ime Isusovo. Sin uzlazi k Ocu, ulazi
u nebesko svetište, otvara vrata i ostavlja ih otvorena, jer vrata su on i kao svećenik
posreduje za nas sve do svršetka svijeta – kazao je Papa. On pred Ocem moli za
nas. Meni se sviđa ovo. Uskrsnuli je Isus imao lijepo tijelo: nestale su rane bičevanja
i trnja, nestale su masnice udaraca. Ali on je uvijek želio rane, jer one su njegova
posrednička molitva kod Oca: Ali ...gledaj... ovaj te moli u moje ime, pogledaj! Tu
nam novost priopćava Isus. Veli nam ovu novost: da imamo povjerenja u njegovu muku,
u njegovu pobjedu nad smrću, u njegove rane. On je svećenik, a njegove rane su žrtva:
One nam ulijevaju nadu, zar ne? Daju nam molitvenu hrabrost – protumačio je Sveti
Otac. U molitvi se često dosađujemo– primijetio je Papa i dodao: molitva nije traženje
ovoga ili onoga, nego je zagovor Isusa, koji Ocu pokazuje svoje rane. Moleći Oca u
ime Isusovo izlazimo iz sebe; dosadna je molitva uvijek u nama, poput misli koja se
javlja i nestaje. Ali istinska molitva u ime Isusovo izlazak je iz samih sebe prema
Ocu, to je izlazak iz nas samih – ustvrdio je papa Franjo. Kako u nebu možemo vidjeti
Isusove rane – priupitao se Papa. U kojoj se školi može naučiti prepoznavati Njegove
rane, svećeničke posredničke rane. Postoji i drugi izlazak iz samih sebe, a to je
prema ranama naše braće, naše potrebite braće i sestara. Ako ne uspijevamo izići iz
sebe prema potrebitom bratu, prema bolesniku, neuku, siromahu, izrabljivanome, ako
ne uspijevamo učiniti taj izlazak iz samih sebe prema ranama, onda nikada nećemo steći
slobodu koja nas vodi prema prvom izlasku iz samih sebe, prema ranama Isusovim. Postoje
dakle dva izlaska iz samih sebe: jedan prema Isusovim ranama, drugi prema ranama naše
braće i sestara. U našoj molitvi Isus želi takav put – ustvrdio je Papa. To je
novi način moljenja s pouzdanjem, hrabrošću koja nam omogućuje spoznati da je Isus
pred Ocem i da mu pokazuje svoje rane, ali i poniznošću onih koji u potrebitoj braći,
koji još nose križ žele upoznati i naći Isusove rane, koji još nisu pobijedili, kao
što je pobijedio Isus– zaključio je Sveti Otac.