Vjerska sloboda u svijetu

Danas govoriti o vjerskoj slobodi znači sučeliti se s globalnim izvanrednim stanjem: gledajući na Istok problem se javlja kao pravo nasilno proganjanje na vjerskoj osnovi svih onih koji ispovijedaju vjeru različitu od službene, ali također i na Zapadu ne manjka ograničenja, katkada vrlo ozbiljnih, vjerske slobode – ustvrdio je kardinal Angelo Scola, milanski nadbiskup, govoreći na skupu „Konstantin u Milanu. Edikt i njegova povijest“, organiziranom o prigodi 1700. obljetnice Milanskoga edikta u suradnji milanskog katoličkog sveučilišta Presvetoga Srca i Milanskog sveučilišta.
U zemljama gdje još prevladava državna religija, gdje se još nije otkrila vrijednost 'zdrave laičnosti', braniti vjersku slobodu prvotno bi značilo poticati vjerski pluralizam i otvaranje svim vjerskim očitovanjima, primjerice ukidanjem zakona koji kažnjavaju blasfemiju. Na Zapadu je pak žurno iskorijeniti razvidno nepovjerenje prema vjerskoj pojavi uvriježeno u dvoličnosti nekih shvaćanja laičnosti koja jamačno stvaraju nepovoljno ozračje za istinsku vjersku slobodu – istaknuo je kardinal Scola dodajući:
Činjenici krhkosti vjerske slobode pridružuje se, smatra kardinal, i govor o vjerskoj slobodi , o čijoj bi se valjanosti, izgleda na prvi pogled, mogao lako postići veliki konsenzus, a zapravo je nejasan i zamotava se u čvor u kojem se isprepleću teški problemi. Među klasičnim problemima kardinal je – kako prenosi agencija Sir – spomenuo odnos između objektivne istine i individualne savjesti, usklađivanje između vjerske zajednice i državne vlasti i, s kršćanskog teološkog motrišta, pitanje tumačenja općenitosti spasenja u Kristu s obzirom na mnoštvenost religija. Ta se odlučna pitanja danas predstavljaju s ključnim različitostima – naglasio je kardinal dodajući:
Primjerice, odnos između osobnoga vjerskog traženja i njegova zajedničkog očitovanja, mjerodavnost javnoga legitimnog autoriteta da razlikuje istinsku religiju od neistinske, odnos religije i sekte, neodgodivi problem slobode obraćenja, potom ravnoteža između vjerske slobode i društvenoga mira. Svi se ti problemi pojavljuju s posebnim obličjem u pluralnom društvu – zaključio je kardinal Scola.