Vjerujemo da se utjelovila druga osoba Presvetoga Trojstva. Vječni se Očev Sin utjelovio
budući da je po Duhu Svetom začet u krilu Djevice Marije. U tom kontekstu Katekizam
napominje da se „to što vjera ispovijeda glede Marije temelji na onomu što ona vjeruje
glede Krista (br. 487). Ako dakle Crkva ispovijeda da je Isus Krist božanska osoba
s dvije naravi: božanskom i ljudskom, onda – slijedom toga – ispovijeda da je Marija
uistinu Majka Božja, Bogorodica (br. 495). Razvidno je da govorimo o Majci Božjoj
jer se Bog utjelovio u određenom povijesnom trenutku – piše pater Dariusz Kowalczyk
u ovotjednom prilogu o Katekizmu Katoličke crkve. Crkva slavi Mariju kao „uvijek
Djevicu“, odnosno ispovijeda stvarno i vječno Marijino djevičanstvo. Katekizam tumači
da je djevičansko začeće „znak da je uistinu Sin Božji“ (br. 496). Potom, Marijino
djevičansko majčinstvo „očituje posvemašnju Božju inicijativu pri Utjelovljenju“ (br.
503). Djevičanstvo također znači da naše novo rađanje za vječni život ne dolazi ni
od krvi, ni od ljudske volje, nego od Boga (Iv 1,13) (usp. br. 505) – veli pater Kowalczyk. Anđeo
Mariju pozdravlja kao „puna milosti“. Tijekom stoljeća Crkva je, vođena Duhom Svetim
prema punoj istini, shvatila da to 'biti ispunjen milošću' znači također i bezgrješno
Marijino začeše. Bogorodica je – u predviđanju zasluga njezina Sina – bila očuvana
od svake ljage istočnoga grijeha (br. 491). Tako je Bog odabrao Mariju da postane
Majka njegova Sina. No, Marija nije bila uvjetovana kao da nije imala izbora. Ona
je uistinu slobodno odgovorila: „Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi
tvojoj“ (Lk 1,37-38) – zaključio je pater Kowalczyk.