Crkvena zbivanja u BiH - pripremio msgr. Ivo Tomašević

Nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić uputio je uskrsnu čestitku Svetom Ocu Franji. „Sveti Oče! Vrativši se u Vrhbosansku nadbiskupiju u Sarajevo nakon konklava i izbora Petrova nasljednika, bio sam jako sretan vidjevši kako je cijela Crkva u Bosni i Hercegovini s velikom radošću prihvatila izbor novog Pape. Ne samo katolici nego i drugi građani naše zemlje s kojima živimo: pravoslavni, muslimani, Hebreji i svi drugi. Pišem Vam ove riječi kako bih Vam zajamčio jedinstvo u Vašem mandatu kormilara Petrove lađe“, stoji u uskrsnoj čestitci kardinal Puljića papi Franji.
Ako se izuzme paljenje vrata na novoj župnoj i samostanskoj crkvi u banjolučkom naselju Petričevac, sveti preduskrsni i uskrsni dani širom Bosne i Hercegovine protekli su mirno i u lijepom ozračju. Svečano uskrsno Misno slavlje 31. ožujka u sarajevskoj katedrali Srca Isusova predslavio je kardinal Puljić. „Slaviti Uskrs znači naći sebe otkupljenog i vjerovati da snagom Kristove ljubavi mogu pobijediti sebičnost i to Kristovom ljubavlju i poslušnošću, a bio je ponizan i poslušan do smrti, 'smrti na križu'. Ta Njegova poniznost je moja snaga da pobijedim oholost u sebi i među nama“, istaknuo je kardinal Puljić napominjući da u društvu, koje izgrađuju i u kojem žive, ne može biti ljudska preča od Božje niti mogu biti zakoni interesa preči od ljubavi. Naglasio je da ne može nemoral, abortus, eutanazija imati veću prednost od slobode savjesti, čistoće srca, dostojanstva ljudskog identiteta i prava na život niti smiju biti banke i kamate preče od čovjeka koji treba kruha, rada i od rada živjeti.
U nedjelju uskrsnuća Gospodnjega u banjolučkoj katedrali sv. Bonaventure svečano pontifikalno Misno slavlje predslavio je banjolučki biskup mons. dr. Franjo Komarica, a vjernici su ispunili katedralu do posljednjeg mjesta. Na početku misnog slavlja biskup Komarica je svim okupljenim vjernicima čestitao Uskrs, „koji i ove godine dočekujemo u teškoj materijalnoj situaciji, ali ispunjeni nadom u bolje sutra“. A budući da su mnogi mediji prenosili Misno slavlje iz katedrale, biskup Komarice je „svima, koji slave Uskrs, bilo po novom ili starom kalendaru, kao i svim ljudima dobre volje, bilo da su u rodnom kraju ili još uvijek u izbjeglištvu, poručio da budu spremni i vjerodostojni svjedoci i pobornici onih mjerila, koja životu na zemlji, osobito čovjekovom životu, omogućuju da bude život kakvog ga želi njegov Stvoritelj.“ Uskrsno poslijepodne biskup Komarica je proveo s banjolučkim siromasima koji se okupljaju u samostanu sestara Misionarki Ljubavi koje su poznatije kao sestre Majke Terezije.
Središnju uskrsnu Misu u mostarskoj katedrali Marije Majke Crkve predslavio je biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. dr. Ratko Perić koji je na početku prigodne propovijedi kazao kako se na ljudsku pojavu smrti može gledati iz ljudskoga i vjerničkoga kuta. „Iz ljudskoga pogleda za čovjeka ponavljamo iz dana u dan u kući i na ulici: 'Smrtnik svake sekunde, odlaznik svake minute, pokojnik svakoga sata'. A s vjerničkoga pogleda svaki dan u sv. Misi svećenik svaku liturgijsku molitvu završi usklikom Stvoritelju, Ocu nebeskomu: 'Bog po sve vijeke vjekova'! A taj nas vjekovječni Bog nije zaboravio“, rekao je biskup Perić, koji je istaknuo da Krist, Bogočovjek, u sebi nije imao razloga da umre, svojevoljno prihvaća put umiranja. „Ali treći dan uskrsnu. I obnovi naš izvorni život. I dodade ono što samo Bogu može pasti na pamet: vječni život u Njemu“, naglasio je biskup Perić.
U skladu s dugogodišnjom tradicijom, kardinal Puljić upriličio je 1. travnja Uskrsno primanje za najviše vjerske predstavnike i predstavnike društveno-političkog života. „Uz pozdrav i zahvalu ne mislim ništa drugo reći, jer sam toliko puta iskreno poručivao, ali se nije čulo. Uzaludno ne želim govoriti. Katolicima želim sretan Uskrs, svim ljudima dobre volje radost i nadu života“, kazao je kardinal Puljić koji je kasnije, na primjedbu predstavnika Katoličke tiskovne agencije kako je neobično da nije uputio posebnu poruku za ovu prigodu, odgovorio: „Moja ne-poruka jest poruka, a to je da se prijeđe s riječi na djela. Mnogo puta se govori, a ništa se ne učini. Zato sam ovaj put izostavio svoju poruku da shvate: trebat će učiniti nešto vidljivo i prepoznatljivo kako bi ono što rade zaista bilo za dobro naroda“.
U organizaciji Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u popodnevnim satima 2. travnja 2013. u prostorijama Vrhbosanskog bogoslovnog sjemeništa i Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu započeo je XXXVII. međunarodni simpozij profesora filozofije i teologije. Skupu se obratio i kardinal Puljić te je izrazio svoje zadovoljstvo što se simpozij održava upravo u Sarajevu, a započinje baš u dvorani Pavla VI. u kojoj je 12. travnja 1997. boravio i blaženi papa Ivan Pavao II. Sudionici simpozija su 3. travnja tijekom prijepodneva nastavili svoj program na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, a popodne su pohodili i imali izlaganja na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu Sveti Vasilije Ostroški u Foči na rijeci Drini. Simpozij je završio s radom 4. travnja na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu.
U srijedu, 4. travnja, kardinal Puljić slavio je u katedrali Srca Isusova u Sarajevu Svetu misu uz asistenciju 22 đakona iz Zagreba, koji se u okviru duhovno-studijskog putovanja pod vodstvom ravnatelja Nadbiskupijskog pastoralnog instituta Zagrebačke nadbiskupije vlč. dr. Tomislava Markića od 2. travnja nalaze u pohodu Bosni i Hercegovini. U izjavi za Katoličku tiskovnu agenciju kardinal Puljić je kazao kako je već tradicionalno da đakoni, koji obavljaju svoj praktikum, u uskrsnom tjednu dolaze na studijski put u Bosnu i Hercegovinu, u Sarajevo, te podsjetio kako ih je veliki dio porijeklom iz BiH. „Možda je najljepše to da zapravo žele upoznati Crkvu Katoličku u BiH svojim pohodom i da imaju jednu širinu katoličkog duha“, kazao je kardinal Puljić te dodao: „A drugo, i poruka je Crkvi ovdje koja živi, da osjeti, da živimo s Crkvom u Hrvatskoj. Zato smatram da je ovaj pohod posebno znakovit i vrijedan i drago bi mi bilo da se to nastavi“.
U banjolučkim „Nezavisnim novinama“ od 28. ožujka 2013.objavljen je članak u kojem se autor poziva na tvrdnje Tiskovne agencije Banjolučke biskupije (TABB) da katolicima župe sv. Josipa u općini Drvar već 18 poratnih godina „nadležne vlasti usprkos molbama i zahtjevima uporno opstruiraju ponovnu gradnju katoličke crkve“, na mjestu one koju su, kao i župnu kuću, srušile vlasti bivše države, nakon što je župnik ubijen a župljani dijelom pobijeni a dijelom raseljeni, osim rijetkih koji su uspjeli ostati. U prilogu se navodi i tvrdnja sadašnjeg načelnika općine Drvar Stevice Lukača kako su 2007. godine katoličkoj župi bile „od strane opštine dodijeljene dvije lokacije za izgradnju“. „Provjerili smo istinitost ove tvrdnje na najkompetentnijim mjestima – u arhivu župnog ureda u Drvaru i u Biskupskom Ordinarijatu u Banjoj Luci. Na oba mjesta nam je potvrđeno da nije došao nikakav službeni dopis općinskih vlasti glede dodijele konkretnih lokacija za izgradnju katoličke crkve i župne kuće“, stoji u priopćenju Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci uz napomenu da sadašnji načelnik Lukač svjesno obmanjuje domaću ali i drugu javnost, kako je tobože, općina bila velikodušna prema svojim građanima katoličke vjeroispovijesti, a da crkveno vodstvo nije dovoljno kooperativno. „I Biskupski Ordinarijat u Banjoj Luci i župni ured u Drvaru i dalje s pravom očekuje da općinske vlasti u Drvaru uvažavaju Zakone ove zemlje i traže samo ono što im pripada“, piše u priopćenju uz napomenu da župni ured posjeduje najmanje 800 m2 svoga zemljišta te traže da im se barem to zemljište stavi na raspolaganje.