O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Crkva svoju bit ne može opravdati bez pozornosti prema konkretnim ljudima kojima je govorio i kojima je svoju Radosnu vijest donio Isus Krist, a vrijeme priprave za proslavu Vazma vrijeme je neraskidive povezanosti vjere i kršćanske ljubavi prema najpotrebitijima – ističe zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u svojoj uskrsnoj poruci koju je jučer javnosti predstavio Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.
Ta prožetost vjere i ljubavi važna je da se, s jedne strane ne izgubimo u suvišnim raspravama koje su svrha samima sebi, zanemarujući potrebe čovjeka, a s druge strane da se Crkvu ne promatra isključivo kao ljudsko djelo solidarnosti, pri čemu bi na prvome mjestu bila njezina socijalna zauzetost, bez duhovnoga temelja. Lako je skliznuti u neku od tih krajnjosti, zaboravljajući da je upravo Bog čovjekova najveća potreba – piše kardinal. Želja i vapaj pape Franje: „Kako bih želio Crkvu siromašnu i za siromašne“, poziv je svakome kršćaninu na preispitivanje vlastitih stajališta. Jednako tako – nastavlja kardinal – nije primjereno dijeliti Crkvu i njezino djelovanje u karitativnome i navjestiteljskome smislu. Premda će mnogi hvaliti Crkvu kada pomaže ljudima u potrebi, tu istu Crkvu će se prozivati kada brani ljudski život, moralne vrijednost i smisao postojanja, upozoravajući baš na one pojave koje ljude čine nesretnima, otuđenima i pogaženima. Ako u svakidašnjem životu odvajamo vjeru od ljubavi ili mislimo da vjera nije potrebna, tada će se najprije slomiti odnos s Bogom, a zatim će rasti sebičnost – upozorava zagrebački nadbiskup.
U Poruci kardinal također podsjeća na Papine riječi o svetome Josipu, izrečene prije nekoliko dana na Trgu svetoga Petra. Biti čuvar na josipovski način odnosi se na sva razdoblja ljudskoga života: na začeće, rođenje, življenje, rad i umiranje čovjeka; na brak kao zajednicu jednog muškarca i jedne žene. U svakome od tih područja suvremena zapadna kultura pokazuje ozbiljne pukotine, a i u Hrvatskoj su baš to mjesta opasnoga naginjanja nacionalnoga broda. To su pitanja svih ljudi i građana jedne zemlje kojima je stalo do vrijednosti po kojima društvo neće zalutati na stranputice sebičnosti i zanemariti najpotrebitije. Na temelju antropoloških postavki gradi se socijalna osjetljivost, solidarnost, plodonosna komunikacija među društvenim subjektima i – konačno – ljubav – poručio je kardinal, dodavši kako potrebiti i siromašni trebaju imati povlašteno mjesto u kršćanskim zajednicama, a da župske i druge crkvene zajednice trebaju voditi posebnu brigu oko djelatnog caritasa.
Budući da je kršćanska poruka u sebi definirana kao Radosna vijest, ona je prepuna nade, zbog Kristova uskrsnuća i Njegove prisutnosti u životu svakoga vjernika i čitave Crkve. Kršćanska radost uskrsnuća ima korijen u pozivu na spasenje po sudjelovanju na Božjemu životu koji nam je On objavio, i to u činu ljubavi, u predanju svoga Sina. Stoga se u događaju Kristova Vazma nalazi punina otajstva ljudskoga života i vidi izlazak iz tame smrtnosti u sigurnu životnu nadu – zaključuje u svojoj uskrsnoj poruci zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
„Obraćenje je danas možda teže ostvarivo nego u neka prijašnja vremena. Naime, današnji je način života posebno obilježen sklonošću prividu, glumi, trajnom predstavljanju da smo nešto što stvarno nismo“ – rekao je riječki nadbiskup Ivan Devčić u propovijedi na Misi posvete ulja na Veliku srijedu u katedrali Svetoga Vida, na kojoj su svećenici Riječke nadbiskupije proslavili spomen ustanovljenja svećeničkog reda na Posljednjoj večeri. Razumljivo je da se obraćenje u današnjem ozračju može lako shvatiti kao otuđenje, kao odricanje od svoga ja i time od toga da se bude sam kreator vlastitog identiteta i ličnosti. Tako nastaje odbacivanje obraćenja u ime nekog prava na svoj stav, na svoje ja, na raspolaganje samim sobom. Takav se čovjek ne oglušuje samo na pozive na obraćenje nego to čak doživljava kao nedopušteno miješanje u njegov život. Stoga današnjem čovjeku valja istaknuti kako je obraćenje, više nego odvraćanje od loše i grešne prošlosti, prije svega okretanje prema budućnosti koju nam otvara iskustvo Božjega milosrđa i vjernosti. Upravo nam to iskustvo omogućava napuštanje prošlosti i usmjeravanje prema novom životu na koji nas Bog poziva – poručio je riječki nadbiskup. Obraćajući se svećenicima, nadbiskup Devčić je istaknuo kako Evanđelje upozorava na paradoksalnu činjenicu da je Isusov navještaj nailazio na otvorenost i prihvaćanje kod grešnika i pogana, a na odbijanje kod onih koji su u određenom smislu bili religiozno ispravni. Pouka je jasna. To što smo u Božjoj blizini, što slušamo Božju Riječ i slavimo Njegove tajne, nije jamstvo da mu i srcem pripadamo, odnosno da u svojoj nutrini, unatoč svoj izvanjskoj blizini, nismo daleko od Njega. Prema tome, draga braćo svećenici, ozbiljno uznastojati oko vlastitog obraćenja znači stalno paziti i pomno ispitivati kakav je naš stvarni odnos prema Bogu kojemu kao najbliži suradnici trebamo služiti – zaključio je riječki nadbiskup Ivan Devčić.
Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić uputio je čestitku povodom židovskog blagdana Pesaha rabinu Židovske zajednice Bet Israel Kotelu Da Donu i rabinu Židovske općine Zagreb Lucijanu Moši Preleviću.
„Blagdan Pesaha snažan je spomen Božje blizine prema izabranom narodu koja se na osobit način očitovala u oslobođenju od egipatskog sužanjstva, prolasku kroz Crveno more i pustinju i u konačnici ulaskom u obećanu zemlju. Taj veliki događaj trajni je podsjetnik da je Bog gospodar povijesti i da je prisutan u našoj svakodnevici u kojoj po vjeri stalno prepoznajemo Njegova djela ljubavi prema nama ljudima. Neka nam svima Božja blizina i ljubav budu nadahnuće i poticaj i u našim međusobnim odnosima. U tome duhu u svoje osobno i u ime svih članova Hrvatske biskupske konferencije upućujem srdačne čestitke Vama i svim članovima Vaše zajednice u prigodi blagdana Pesaha, želeći Vam obilje Božjega blagoslova i svako dobro“ – ističe u svojim čestitkama predsjednik HBK.