Crkvena zbivanja u BiH - pripremio msgr. Ivo Tomašević
Biskupi Biskupske
konferencije Bosne i Hercegovine održali su svoje 57. redovno zasjedanje 20. i 21.
ožujka 2013. u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Mostaru. Tijekom zasjedanja
nadbiskup metropolit beogradski mons. Stanislav Hočevar upoznao je biskupe sa središnjim
događajima Katoličke Crkve u Jubilarnoj godini 2013. u Republici Srbiji. Spomenuo
je najvažnija događanja u povodu obilježavanja 1700. obljetnice Milanskog edikta te
zamolio biskupe da osobno sudjeluju, ali i da na sudjelovanje potaknu i svoje vjernike
a osobito mlade karitativne i medijske djelatnike, na središnjem događaju: hodočašću
pod geslom „Za slobodu u Isusu Kristu“ koje će biti organizirano 21. rujna 2013. u
Nišu. Tijekom zasjedanja s biskupima se po prvi put na zasjedanju susreo novi apostolski
nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Luigi Pezzuto koji je prenio blagoslov Svetog
Oca Franje i zahvalio biskupima za bratsku dobrodošlicu. Biskupi su saslušali
izvješća o radu svih komisija i vijeća Biskupske konferencije BiH tijekom kojih su
na osobit način upoznati s inicijativama u duhu Godine vjere. Podržali su prijedloge
Vijeća za kler u vezi s pripremama za održavanje Drugog susreta svećenika Bosne i
Hercegovine koji će se održati 18. lipnja 2013. u Livnu te već sada potiču svećenike
na sudjelovanje. Izražavaju svoju potporu svim svećenicima, redovnicima i redovnicama,
na osobit način zauzetim u pastoralu mladih, koji će se u travnju okupiti na svoju
prvu nacionalnu konferenciju od 12. do 14. travnja u Sarajevu. Saslušavši izvješće
o radu Nacionalne uprave Papinskih misijskih djela Bosne i Hercegovine, biskupi su
izrazili osobitu radost što ove godine u Afriku odlazi jedan svećenik i dvije redovnice
te rado dali svoju potporu da početkom srpnja 2013. započne sedma po redu godišnja
akcija koja će ovaj put biti namijenjena za pomoć u izgradnji crkve u Kisongu u Tanzaniji. Sa
svog 57. redovnog plenarnog zasjedanja biskupi Bosne i Hercegovine obratili su se
posebnim Apelom članovima svojih biskupijskih zajednica ali i cjelokupnoj domaćoj
javnosti i međunarodnoj zajednici. Svjesni kroz kakve su nevolje prošli i s kakvim
se sve poteškoćama susreću, članovima Katoličke Crkve, ali i tolikim drugima u Bosni
i Hercegovini koji su proživjeli i proživljavaju slične poteškoće i nedaće, izrazili
su svoje poštovanje i divljenje što nisu izgubili ljubav prema svojoj domovini Bosni
i Hercegovini i spremnost da u njoj zajedno žive. „Početkom ove godine, nakon mnogobrojnih
i učestalih intervencija nas biskupa i predstavnika Svete Stolice, konačno postoje
naznake da je od strane nekih državnih i političkih struktura, uključujući i utjecajne
međunarodne čimbenike, još jednom izražena načelna spremnost da i prognanim katolicima
politički, pravno i materijalno omogući održiv povratak u njihova mjesta i župe. Podržavamo
tu spremnost nadležnih domaćih institucija i međunarodnih organizacija. Očekujemo
da će zajedno uspjeti napraviti učinkovitu strategiju za obnavljanje domova, gospodarstava
i infrastrukture za održiv povratak svih koji to žele, pa tako i za povratnike katolike,
i tu strategiju doista odlučno provoditi u djelo. To se odnosi osobito na mnoge općine
u Srednjoj Bosni, a pogotovo na općine Sjeverne i Sjeverozapadne Bosne, iz kojih je
protjerano oko 95% svih tamošnjih katolika. A budući da im nije omogućen povratak,
danas ih tamo ima jedva 5% od predratnog broja. U ime prognanih katolika Hrvata apeliramo
na sadašnje službene političke predstavnike hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini
i na Vladu Republike Hrvatske da konačno počnu odlučno i djelotvorno ispravljati velike
nepravde. Apeliramo također na međunarodne predstavnike kao i na sve predstavnike
domaće vlasti na svim razinama da u duhu pravednosti omoguće ravnopravnost i svim
onim preostalim katolicima pri zapošljavanju i mogućnosti da žive u svom rodnom kraju
od vlastitog rada“, stoji u Apelu biskupa Biskupske konferencije BiH potičući sve
članove svojih biskupijskih zajednica na međusobnu solidarnost, te na pojačan život
iz vjere protkan pouzdanjem u Božju providnost, molitvom zahvaljivanja i prošnje Bogu. U
Katoličkom školskom centru „Don Bosco“ u Žepču, 18. ožujka 2013. svečano su dočekane
relikvije sv. Ivana don Bosca, utemeljitelja salezijanske družbe i zaštitnika mladih
iz Torina. Nakon svečane procesije i prigodnog koncerta, svečanu Misu predslavio je
nuncij Pezzuto u zajedništvu s dvojicom biskupa i pedesetak svećenika te sudjelovanje
velikog broja vjernika. U prigodnoj homiliji istaknuo je da su „roditelji prvi odgovorni
za odgoj mladih“ te svim odgojiteljima, posebno onima u katoličkim školama, posvijestio
da „odgojna blizina, odgojno djelovanje profesora i odgojitelja općenito mora biti
izraz ljubavi da naši mladi mogu osjetiti u našem odgojnom djelovanju da su uistinu
voljeni, jer ljubav je ona koja uistinu odgaja“. Na završetku Euharistijskog slavlja
provincijal Hrvatske salezijanske provincije, don Pejo Orkić zahvalio je Bogu i svim
prisutnima ističući kako „ovo nije samo slavlje salezijanaca, već slavlje cijele Crkve,
Crkve u Bosni i Hercegovini“. Svetkovina sv. Josipa svečano je proslavljena u brojnim
župama širom Bosne i Hercegovina koje su ga uzele za svog zaštitnika. Posebno svečano
bilo je u mostarskoj katedrali Marije Crkve u večernjim satima 19. ožujka gdje je
proslavljen sv. Josip kao zaštitnik Mostarsko-duvanjske biskupije. Svečanu Euharistiju
prvi put je predslavio apostolski nuncij Luigi Pezzuto koji je, govoreći o sv. Josipu
kao čuvaru Svete Obitelji, čuvaru Sina Božjega i čuvaru cijele Crkve, istaknuo da
i kršćani trebaju „znati biti čuvari, čuvari svoje braće, čuvari posebice onih koji
imaju veće potrebe, koji su siromašni, jednom riječju - znati izići iz sebe samih
da bi se uvažavalo također potrebe i probleme drugih“. Svete mise u sarajevskoj
župnoj crkvi sv. Josipa na Marijinom Dvoru predvodio je mons. dr. Laszlo Nemet, biskup
zrenjaninske biskupije koji je u prigodnom intervjuu za Radio Vrhbosnu izrazio zadovoljstvo
posjetom BiH vjernicima i njihovim duhovnim vođama, svećenicima te se zadivio mnoštvu
vjernika u crkvi sv. Josipa tijekom Mise iako je bio radni dan. Govoreći o broju katolika,
iznio je podatak da je u Srbiji 2011. godine živjelo 375.000 katolika. „Neovisno od
broja itekako smo vidljivi u javnom životu, ne samo po vidljivim objektima (crkve
i druge zgrade) nego po crkvenom socijalnom nauku. Mi smo prisutni u dijalogu, oko
pravednosti, socijalnog mira, tolerancije i međuetničkog života, a s druge strane
kroz rad Caritasa i malteškog društva mi smo itekako prisutni u karitativnom radu“,
kazao je biskup Nemet. Biskup banjolučki i predsjednik Biskupske konferencije
BiH mons. dr. Franjo Komarica susreo se 19. ožujka u prostorijama Biskupskog ordinarijata
u Mostaru s ministrom za ljudska prava i izbjeglice BiH g. Damirom Ljubićem koji ga
je upoznao da je Ministarstvo do sada zaprimilo oko 3.400 prijava većinom prognanih
i izbjeglih Hrvata koji se žele vratiti u svoj rodni kraj dodajući da rok za prijavljivanje
važi do 15. svibnja 2013. Upoznao je biskupa Komaricu da Ministarstvo kani s izgradnjom
započeti u lipnju i srpnju ove godine te prihvatio njegov prijedlog da se u Banjoj
Luci 11. travnja 2013. organizira radni sastanak između službenih predstavnika nadležnih
ministarstava i predstavnika udruga izbjeglih i prognanih. Biskup Komarica se,
21. ožujka u Biskupskom ordinarijatu u Mostaru susreo i s episkopom zahumsko-hercegovačkim
gospodinom Grigorijem te mu iznio želju članova Biskupske konferencije BiH da bude
ponovno održan zajednički susret biskupa i episkopa s područja Bosne i Hercegovine
u skladu s poratnom praksom. Episkop Grigorije je pojasnio biskupu Komarici da bi,
iz praktičnih razloga, bilo dobro pričekati proljetno zasjedanje Sabora Srpske Pravoslavne
Crkve i izrazio nadu da će, nakon toga, biti moguće organizirati takav susret kojem
bi domaćin trebao biti jedan od episkopa Srpske Pravoslavne Crkve u BiH.