Završeno plenarno zasjedanje Papinskoga vijeća za kulturu
Predstavljanjem dokumenta bogatog zanimljivim primjedbama i uputama jučer je zaključena
plenarna skupština Papinskoga vijeća za kulturu, na kojoj se raspravljalo o kulturama
mladih. U dokumentu je istaknuta važnost slušanja današnje mladeži i blizine šarolikom
svijetu mladih. Mladi su općenito rezonator ekonomske i strukturalne krize stoga i
shvaćanje kulture mladih podrazumijeva kulturalnu dimenziju s ekonomskim i strukturalnim
viđenjem. Glede toga znakovit je primjer „ogorčenih“ jer očituje udaljenost i umor
mladih naraštaja s današnjim sustavom, koji osuđuju stare političke prakse i odbacuju
obične načine prenošenja vjere – istaknuto je u dokumentu. Mladi žive sadašnjost
bez budućnosti – ističe se u dokumentu – od osobnog iskustva čine javnu stvar, ustanovljujući
zajednicu na osjećajima, stvarajući globalne odnose koji se očituju u digitalnom identitetu.
Tehnologija je dakle glavno obilježje mladenačkog identiteta, koji se često uklapa
u modele i skupine. Upravo tehnologije, zadirući u iskustva osoba, omogućuju proširenje
ljudskih mogućnosti: „tražim, nalazim, i koristim kad je potrebno“, ali bez odabira,
mogućnosti prosudbe i razmjene. Mladi su spremniji za interakciju nego za usvajanje
vrijednosti. Stoga se osjeća potreba stvaranja prostora za prihvat temeljnih upita,
za tišinu i promišljanje – istaknuto je u dokumentu. Mladi često ne razumiju govor
Crkve, a niti Crkva shvaća njihov. Za uspješnost komunikacije valja proniknuti kulturu
mladih. Odrasli su pozvani da prihvate vlastitu odgovornost i da ne budu uznici vječne
mladosti. Naročito valja shvatiti da mladi izbjegavaju trpljenje te da smisao svojega
života katkada traže paradoksalnim sredstvima – pokušaji samoubojstva, traženje kome,
kao da je smrt liječi rane, otkačenost, traženje utočišta za osobnu izgradnju – u
tom smislu kršćanske zajednice mogu pomoći mladima da otkriju temeljna pitanja. Ustrajanje
Crkve u ispraznim ritualima, u nesmionim kompromisima, ne pogoduje usmjeravanju na
temeljne upite o smislu života. Nove su tehnologije sve više redoviti način očitovanja
želje za duhovnošću, kadrom povezati mudrost i tijek života s ljudskim odnosima utemeljenim
jedino na odabiru prijatelja, a Crkva poziva na otkrivanje nazočnosti drugih kao braće
i sestara– stoji nadalje u dokumentu. Kršćanske su zajednice pozvane svjedočiti
ljepotu i radost kršćanskoga života, a evanđeoske su zapovijedi pokaznice smisla da
se dosegne punina života. Pripremiti mlade znači skrbiti se za budućnost, za uspostavljanje
općega bratstva. Stoga je važno zauzimati se za međukulturalni dijalog, već pokrenut,
a kršćanskim se zajednicama preporučuje da otvorenih ruku prihvate današnju mladež,
bez predrasuda i moralističkih prosudba, da budu mjesto slušanja, da potiču ucjepljenje
u zajednicu te da prihvate stručnosti mladih, njihov proročki prinos dobru svijeta,
jer su svjesni općeg dobra bez isključivanja i oblika marginalizacije.