Rim i nekatolički svijet

Europski vidici (11)
4. veljače 2013.
Rim i nekatolički svijet
Dana 13. siječnja proslavio se 99. Dan selilaca i izbjeglica, uspostavljen još 1914. godine od pape sv. Pija X. U koncilskom dokumentu 'Gaudium et spes' od 1965. temeljno pravo osoba na emigraciju obilježeno je kao mogućnost da se 'smjeste tamo gdje misle da je najbolje da bi ostvarile svoje sposobnosti, težnje i planove'.

Useljavanje je stalnost modernoga društvo bilo na općoj bilo na lokalnoj razini te je i pravo koje jamče Ujedinjeni narodi uključivši ga u 'Opću izjavu od ljudskim pravima'. Riječ je 'vjekovnim' pravima koja osiguravaju punu slobodu vjere te, za useljenike svih vjera, pravo da pokapaju svoje mrtve.

U Rimu se, primjerice, blizu Piramide Cestia, nalazi Nekatoličko groblje, nastalo u 18. stoljeću. Prolazeći među grobovima, mogu se vidjeti imena i simboli bilo protestanata bilo židova, bilo Grka bio pravoslavnih Rusa, jednako kao i muslimana te katolika koji nisu prakticirali vjeru, zatim onih bez ikakve izražene vjere. Tijekom 250 godina gotovo 4000 osoba pokopano je na tom mjestu. One na mnogo načina predstavljaju beskrajnu moć privlačnosti rimske povijesti. Groblje je tako postalo nešto otvoreno. Veza između Rima i nekatoličkog svijeta.

Najpoznatiji skandinavski grob svjedočanstvo je koliko današnji nekatolički svijet prije protestantskih pokreta koji su raskinuli vezu s Rimom, ipak bio katolički. P. A. Munch, norveški povjesničar, u Rimu je istraživao srednjovjekovnu norvešku povijest. On je prvi laik, nekatolik, koji je mogao pristupiti papinskom arhivu. P. A. Munch bio je svjestan da mnogi stranci u Rimu ne dijele njegovo zanimanje: otkriti ovdje vrednote zajedničkoga europskoga identiteta, pa je dobro uočio da pravo ucjepljenje nekog useljenika proizlazi iz međusobnoga poštovanje između osobe selioca i društvenoga okružja u koje se ugrađuje. Selioci, dakle, i društvo imaju zajedno izabrati što bi bilo najbolje od kulturalne i vjerske baštine da bi se uobličio zajednički identitet, očito u dijalogu koji je bitno obilježen istinom i ljubavlju.

Za taj je Dan selilaca Benedikt XVI. podsjetio: 'Proces integracije uključuje prava i dužnosti' i samih selilaca ali i društva. Za to je potrebna 'pozornost i zauzimanje za životno dostojanstvo selilaca', ali 'pozornost samih selilaca na vrednote koje im nudi društvo, kojemu već pripadaju'. U tom smislu Rim kao i nekatoličko groblje mogu dati svoj mali ili veliki doprinos. Stvaranje groblja postavilo je temelje multikulturalnosti i poštovanja prema drugim predajama, ostvarujući golem simbol uključivanja u malo područje u srcu Rima, koje je H. James opisao kao 'mješavinu suza i smijeha, kamena i cvijeća, čempresa u plaču i neba u sjaju'.Carl W. Hojer
Skandinavski program Radio Vatikana