Godina vjere - Katekizam Katoličke crkve

Vjerujem u Boga – ovo je prva tvrdnja Vjerovanja, jer Bog je počelo i svršetak svega: prvi i posljednji“ (Iz 44,6). Katekizam ističe da cijelo Vjerovanje „govori o Bogu, a kad govori i o čovjeku i svijetu, čini to u vezi s Bogom“ (br. 199). Svi drugi članci Vjerovanja ovise o tom prvom i njegovo su tumačenje – piše pater Dariusz Kowalczyk u četrnaestom prilogu o Katekizmu Katoličke crkve.
Ali ovdje se postavlja problem glede same riječi „Bog“. Kada izgovorimo primjerice riječ 'stablo', znamo o čemu govorimo. Ali kad velimo „Bog“, o čemu, o kome govorimo? Filozof Buber je primijetio da nijedna riječ kao riječ „Bog“ – najbremenitija riječ ljudskog govora – nije bila toliko uprljana i trgana. Dogodi se naime kad netko prizna „Ne vjerujem u Boga“ da je u pravu, jer Bog kojeg ima u glavi doista i ne postoji – objasnio je pater Kowalczyk.
Katekizam se odnosi na dva Božja imena objavljena u Svetom pismu. Prvo dolazi iz Staroga zavjeta. Ja sam koji jesam (Izl 3,14) – reče Bog Mojsiju. To se ime može tumačiti egzistencijalno i filozofski. „Ja sam“, znači vjernost Boga koji je uvijek prisutan uz svoj narod da ga spasi“ (br.207). Osim toga, „Ja sam“ znači da Bog postoji po sebi, oduvijek i dovijeka (usp. Br. 2012) – veli pater Kowalczyk.
U Novom zavjetu imamo jedno drugo ime za Boga: Bog je ljubav (Iv 4,8.16) To znači da nas Bog ne samo ljubi, nego – kako čitamo u Katekizmu – sam Božji bitak jest Ljubav (br. 221). Ali Bog u svoj svojoj objavi, „ostaje neizrecivo otajstvo“ (br. 230). Sveti je Augustin s pravom ustvrdio: „Ako bih ga shvatio, onda ne bi bio Bog.“ Stoga, ako misleći na sve to što postoji zamjećujemo otajstvo zbilje, u konačnici, zamjećujemo to što nazivamo „Bogom“ – zaključio je pater Kowalczyk.