Gay-brakovi su protiv ljudske naravi i povijesnog iskustva svih ljudskih bića
Mnoštveno je sudjelovanje u mimohodu u Francuskoj za obranu braka između muškarca
i žene potaknulo promišljanja i u ostalom dijelu Europe. Mimohod za sve, pod tim se
geslom odvijao, želio je uvjeriti predsjednika Hollanda da odustane od ozakonjenja
gay-brakova s pravom posvajanje djece, odnosno od zakonskog nacrta 'brak za sve' o
kojem će u Francuskom parlamentu započeti rasprava na kraju mjeseca. Govoreći o
pariškom mimohodu u razgovoru za našu radiopostaju pravnik Carlo Cardia, profesor
Crkvenoga prava na rimskom sveučilištu Roma Tre, rekao je da je to prvi veliki prosvjed
u nekoj zapadnoj zemlji koji je istaknuo društvenu podjelu glede nekog zakonskog nacrta.
Manifestacija je pred svima očitovala podjelu mišljenja o vrlo vrućoj temi otkad je
uvedena u neke pravne sustave. Mimohod je izraz volje da se ne želi popustiti u toj
točki – rekao je profesor dodajući: Valja istaknuti da u Parizu nije bila vjerska
manifestacija, jer su sudjelovali laici, katolici, protestanti, Židovi i mnogi gradonačelnici
koji su najavili svoje protivljenje ozakonjenju gay-brakova. To s jedne strane zaoštrava
problem, s druge pak biva zanimljivije jer očituje društvenu podjelu glede istospolnih
brakova – kazao je profesor Cardia. Na primjedbu da su istospolni brakovi protiv
naravnoga prava, rekao je da su i protiv povijesnoga iskustva svih ljudskih bića.
Naravno pravo zahtijeva minimum intelektualnog normativnog napora, a ovdje se narušavaju
glavna obilježja muškarca, žene i djeteta. Mislim da je ovo prvi put da si pravo prisvaja
moć da može mijenjati ljudsku narav, a baš je potaknulo osobe različitih kulturalnih,
vjerskih i političkih usmjerenja da se suprotstave diktaturi pozitivnoga prava – istaknuo
je profesor Cardia. A na primjedbu da je sve dopušteno ako se ne poštuje naravno
pravo, rekao je da se u nekim pravnim sustavima pokušava sve dopustiti. Primjerice
kad je riječ o eutanaziji umobolnika. Nema više ni osobne volje, nego odlučuje društvo
je li takav život dostojan. Mi zakonom silujemo naravni ciklus, koji je prije prava
i u koji se pravo ne bi smjelo miješati. Problem je u tomu što se u ustanovu koja
nema ništa zajedničkog s istospolnim parovima želi uvrstiti sasvim drukčije odnose
– istaknuo je profesor te naveo konkretan primjer. Glavna uporišna točka relativizma
je tvrdnja: mi tražimo svoja prava, ne štetimo ničijim interesima, zašto nam niječete
pravo koje ne krši ničije pravo? Baš se u istospolnom braku ne obistinjuje to, jer
istospolni brak nužno podrazumijeva, iz logičkog razloga, posvajanje djece. U tom
slučaju se pogađa pravo djece: djeca bivaju predmetom zadovoljenja nečijeg interesa
– zaključio je profesor Cardia.