Biskup Košić i zaključno predavanje: "Hrvatski martirologij"

Ciklus "Hrvatski martirologij" o Domovinskom ratu završen je 12. prosinca predavanjem sisačkog biskupa Vlade Košića u Velikom Kaptolu u Sisku na temu "Vjernički pogled na Domovinski rat". Biskup se prvo osvrnuo na događaje u godinama patnje i stradanja hrvatskog naroda iz pogleda svjedoka "župnika na prvoj crti" u Hrastovici, u Selima kod Siska te u Mošćenici, gdje je i dočekao kraj rata.
Ističući da stradanja i rat nisu bili Božja već vražja volja, te kako Bog nije stvorio čovjeka da drugom čovjeku bude ubojica, već da ga voli i poštuje, biskup je rekao da je zanimljivo da je baš to s jedne strane bilo pogaženo. "Dojučerašnji su susjedi, najčešće bez riječi opomene i upozorenja, odlazili 'na drugu stranu', ostavljajući po selima svoje domaće životinje na brigu 'neprijateljima', da bi se, vjerovali su, uskoro, za koji dan, vratili kao pobjednici, tj. da protjeraju i pobiju sve koji su tu živjeli i s kojima su do jučer mirno živjeli!
S druge je pak strane, tome sam svjedok, nastavio je biskup Košić i te kako porasla svijest međusobne pripadnosti, osjećaj bratske ljubavi i brige, međusobno dijeljenje i pomaganje, zbrinjavanje, udomljavanje, Caritas, Crveni križ. To je bilo posebno lijepo iskustvo. Do boli, rekao bih, ogoljenost do onog bitno ljudskog – a to je: u vlastitoj neimaštini i progonstvu mislilo se na najpotrebnije, na one kojima je teže, da im se pomogne, da se zbrinu, nahrane, snabdiju onim što se imalo", rekao je biskup i nadodao kako je u tom smislu rat velika prilika da se iskaže kršćanska bratska ljubav, prisjećajući koliko je pomoći došlo od dobrih ljudi iz dijelova Hrvatske koji nisu bili tako izravno zahvaćeni ratom, te Njemačke Italije, Austrije.
U drugom dijelu, govoreći iz vjerničkog pogleda na rat, biskup je započeo izlaganje navodima iz Katekizma Katoličke Crkve, pojasnivši kako tamo stoji da je rat veliko zlo i da ga svim sredstvima treba nastojati spriječiti, međutim Crkva poznaje i priznaje u svojoj višestoljetnoj moralnoj teologiji i tzv. "pravo na zakonitu obranu, nakon što su iscrpljene sve mogućnosti mirnih pregovora". Tako se stvorilo i naučavanje o tzv. pravednom ratu, što nije samo pitanje zakonitosti obrane već se može govoriti i o "teškoj dužnosti" suprotstaviti se nepravednom napadaču, istaknuo je biskup. Osobitu pozornost dao je dijelu u Katekizmu koji govori o genocidu, te je u tom kontekstu iznio neke teze, za koje je istaknuo da nisu nove i nisu njegovo vlastito učenje, ali izriču njegovo gledanje na te događaje i Domovinski rat.
U osam teza biskup se osvrnuo na: dostojanstvo Domovinskog rata i dostojanstvo branitelja, na obrambeni i pravedni rat te zakonitu obranu, na to da Domovinski rat nije bio međunacionalni (rat Srba i Hrvata), a još manje međureligijski, već agresija Republike Srbije (na početku Jugoslavije), na ispitivanje i sankcioniranje odgovornosti za istinu, pitanje ratnih zločina, ulogu Crkve (Katoličke i SPC) u ratu, na 16. studenoga prošle godine nakon kojeg više ništa ne smije ostati isto. U posljednjoj tezi o danima koji dolaze, biskup je izrazio vjeru da dolazi vrijeme kada će biti normalno biti ponosan na svoju domovinu Hrvatsku, kada to nitko neće shvaćati na krivi način, kad će se moći svatko dičiti pripadanjem svom hrvatskom narodu i hrvatskoj državi i to bez obzira na nacionalno i vjersko podrijetlo, već jedino na temelju svojeg prebivališta u njoj. "U tom smislu trebaju raditi svi dobronamjerni misleći ljudi, a u tom smislu i daje i davat će i dalje svoj doprinos i Katolička Crkva, koja je uvijek bila čuvarica duha, kulturnog blaga i onog najboljeg što se zove – ponos hrvatske nacije", poručio je biskup Košić.