Da kršćani u ovoj Godini vjere prodube svoje poznavanje Kristova otajstva i radosno
svjedoče dar vjere u Krista – želja je koju papa Benedikt XVI. povjerava molitvama
Crkve u svojoj općoj nakani za mjesec siječanj. Posljednjih mjeseci, posebno na općim
audijencijama, Sveti Otac ponajviše razmišlja o Godini vjere i o odgovornostima koje
ona postavlja pred vjernike. Podsjetimo na neke njegove misli. Godina vjere, koju
je papa Benedikt XVI. proglasio prije otprilike tri mjeseca, za one koji vjeruju nosi
u sebi izazov bitke u sredini u kojoj su prilike sve više nesklone – što znači uz
teškoće, pa i strahove, prouzročene brojčanom podređenošću – ali sa sigurnošću da
onaj tko se bori uza se ima snagu svemogućnosti. Nije Sveti Otac bez razloga, otvarajući
Godinu vjere, potaknuo kršćane da idu u pustinje suvremenoga svijeta, odnosno tamo
gdje je zemlja vjere suha i među krštenima. Kršćanin danas često ne poznaje ni
glavnu jezgru vlastite katoličke vjere, Vjerovanja, tako da ostavlja prostora za određeni
sinkretizam i vjerski relativizam, bez jasnoće o istinama u koje valja vjerovati i
o spasenjskoj osobitosti kršćanstva - primijetio je Papa u katehezi na općoj audijenciji
održanoj 17. listopada prošle godine. (…) Imamo se, naprotiv, vratiti Bogu, Bogu Isusa
Krista, imamo ponovno otkriti poruku Evanđelja i pustiti da dublje uđe u naše savjesti
i naš svakodnevni život – istaknuo je Sveti Otac. Vjera se često živi pasivno i
privatno – primjećuje Papa – a ta je popustljivost u temelju „razdora“ koji postoji
između vjere i života. Ipak, istaknuo je nedavno Sveti Otac, kako bi se uspješno drugima
naviještalo Isusa, nikada nije bio potreban povišeni podij. Evangelizacija, naime,
nije djelo nekolicine stručnjaka, nego cijeloga Božjeg naroda, pod vodstvom pastirâ
– istaknuo je Sveti Otac u govoru članovima Zbora za biskupe, koje je primio 20. rujna
prošle godine. Svaki se vjernik, u crkvenoj zajednici i zajedno s njom, ima osjetiti
odgovoran za naviještanje i svjedočenje Evanđelja – dodao je Papa. A kako bi se
probili zidovi ravnodušnosti prema Bogu – rekao je Sveti Otac – potrebni su kršćani
koji su oduševljeni svojom vjerom. Kršćanska radost izvire iz sigurnosti da je Bog
blizu, sa mnom je, s nama je, u radosti i u boli, u zdravlju i u bolesti, poput prijatelja
i vjernoga zaručnika – istaknuo je Papa u podnevnom nagovoru 16. prosinca 2007. godine,
te dodao – A ta radost traje i u kušnji, u samom trpljenju, ne ostaje samo na površini,
nego u dubini osobe koja se povjerava Bogu i pouzdaje se u Njega.