Je li vjera doista samo privatna stvar?

Papin govor članovima Rimske kurije Lucetta Scaraffia analizira na prvoj stranici vatikanskoga dnevnika L'Osservatore Romano od 23. prosinca, te već u naslovu ističe da je to obrana ljudske kulture. Papa svojim izrazitim stilom najprije upućuje na Isusa Krista kojega imamo slijediti da bi onda progovorio o gorućim problemima današnjega čovječanstva pa se to tiče ne samo vjernika nego i nevjernika. Tko će Papi osporiti pravo da o tim problemima govori? Na toj su crti i naši biskupi, kako ćemo čuti uskoro, ali njima se uopće osporava pravo da o gorućim pitanjima hrvatskoga društva kojega su i oni dio i to još na čelu one zajednice koju zovemo Crkva.
Zanimljivo se razmišljanje gospođe Lidije Paris pojavilo na elektronskom portalu hrsvijet.net o tome je li vjera doista baš samo privatna stvar. Autorica tvrdi da je to mučni ostatak komunizma, ali analizarajući i druge vjere, zaključuje da sve one govore o grijehu i da je zapravo to ono što osporavateljima biskupa smeta kad upućuju na uzroke različitih zastranjivanja koja su vrlo često smišljeno grješna. Stoga se autorica pita zašto bi stajališta lezbijki i homoseksualaca bila nešto javno, a vjerska stajališta samo privatno. Razlog stalnog pozivanja na pravo, autorica vidi i u našem vjerničkom zakazivanju, ali i u đavolskom planu new agea za niveliranjem svega, osim prava da se pozivam samo na svoje pravo. Vrlo vješto Lidija Paris rabi i zahtjeve katekizma odakle i proizlaze i prava i dužnosti da se primjerice neuka pouči, izgrednika ukori, slabomu pomogne itd, jer tu je zapravo riječ samo o ljubavi na djelu odnosno o toj temeljnoj zapovijedi po kojoj će nad nama biti izrečen konačni pravorijek. Tako jednako autorica izričito govori i o glavnim grijesima, ali i o darovima Duha Svetoga ne bi li upozorila tu našu javnost s kojih misli vodilja naši biskupi nastupaju. Biskup Sankt Gallena i budući predsjednik švicarske biskupske konferencije Markus Büchel djelovanje medija ovako jednom rečenicom definira: Medijima je više stalo do polarizacije nego do temeljnih pitanja. Možda bismo to mogli jednostavno reći da je riječ o površnosti medija, a svojim mudrovanjima daju samo privid temeljitosti. Mi vjernici znamo da očekujemo rođenje Krista Spasitelja. A od čega nas spašava, ako ne od grijeha. Oni koji ne priznaju grješnost niječu i potrebu za Spasiteljem, jer samima sebi postaju mjerilo ponašanja i navodne slobode. Dobro je to u svojem intervjuu Jutarnjem protumačio Stipe Pletikosa, vratar hrvatske nogometne reprezentacije. A nedavno preminuli kardinal Martini napisao je svojedobno da se sloboda na žalost shvaća kao neposredno djelovanje za posjedovanje svega pa i užitaka te se za njima grozničavo ide želeći sve i odmah ne vodeći računa o temeljnoj postupnosti. Time su na žalost ranjena i prijateljstva i ljubav.