O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Božić je blagdan za sve ljude, za cijelo čovječanstvo, a za nas kršćane događaj spasenja u kojemu se preporađamo, ponovno oživljujemo u ljubavi, slaveći Boga koji se rađa, da bi bio vidljiv i blizak, a da bismo se mi približili i Bogu i sebi i drugim ljudima – piše zagrebački nadbiskup u svojoj božićnoj poruci, koja je jučer u Zagrebu predstavljena medijskim djelatnicima. Kardinal u ovogodišnjoj božićnoj poruci podsjeća kako je na kršćanskome antropološkom temelju građena kultura širokih obzora i dosega, kultura koja se prepoznaje i u biću hrvatskoga naroda i nacije. Ta kultura polazi od temeljnih odrednica ljudskosti, od čovjekove usađene čežnje za beskonačnim i vječnim; od stvorenoga i prolaznoga, ali i od otvorenosti prema onomu što nadilazi zemaljsku konačnost. Upravo je Božić odgovor na ljudska traženja koja čovjek ne može ispuniti sam. Bog dolazi k čovjeku i potvrđuje da sve stvoreno upućuje na Njegovu prisutnost, te da ljudska čežnja nije isprazna. Bilo je različitih pokušaja tijekom povijesti – piše nadalje kardinal – koji su osporavali kršćansku antropologiju: od onih koji su živjeli kao krivovjerja u krilu Crkve, do onih koji su raznim ideologijama izvana pokušali ponuditi drukčiju sliku o čovjeku, namećući je i samim kršćanima. Posebno je bilo bolno za kulture i civilizacije nametanje protuljudskih tumačenja koja su postala političkim diktaturama i ideološkim totalitarizmima. A oni su redovito bili provlačeni kroz odgojni i obrazovni sustav nekoga društva, preodgajajući djecu i mlade, zabranjujući slobodu izbora i ne dopuštajući iskrenost i poštenje u iznošenju argumenata, kako onih koje zovemo znanstvenima, tako i onih koji pripadaju drugim izvorima i drukčijoj vrsti spoznaje, sadržanih u religiji i kulturi, a najčešće izražavanih umjetnošću. Za nas kršćane svi oni imaju svoj izvor i uvir u Bogu i, ako ih se dosljedno primjenjuje i njima koristi, ne mogu biti u suprotnosti. Upravo zbog toga nije nimalo bezazleno što se u posljednje vrijeme svom silinom u hrvatski školski sustav želi nametnuti sadržaje koji pokazuju značajke antropoloških otklona od judeokršćanskih, ali i širih religijskih polazišta. Na više smo načina i dosad upozoravali na štetnost takvih poteza vlasti za hrvatsku kulturu i hrvatsko društvo, jer oni u sebi kriju metodu koja se ne osvrće na primjereno postupanje u traženju općega dobra, na ulogu roditelja, na odgovornost i slobodu u odabiru programa. Ta metoda ne poštuje vjersku slobodu zagarantiranu ustavnim i međunarodnim aktima. Iz otajstva Utjelovljenja, iz smisla Božića, izrasta i naša vjernička odgovornost i nužnost zauzimanja za dobro čovjeka i cijeloga društva. Isusovo Rođenje objavljuje nam da nas se tiče čovjek; da je briga za čovjeka duboko vezana uz ispovijedanje naše vjere. A, ako je negdje čovjek u pitanju, onda je to svakako u odgoju i obrazovanju. Svatko tko nosi odgovornost za druge, a posebno za narod, ne može se skrivati iza površnih slogana koji zvuče privlačno, a zapravo su samo jeka praznine. I politička vlast koja, zanemarujući temeljne antropološke istine, pokušava riješiti društvene probleme, neophodno će dovesti do razaranja čovjeka i nesreće za Hrvatsku – piše zagrebački nadbiskup.
Vjera u Isusa Krista je i snaga i kompas i mjera svemu što susrećemo, zbog toga što smo u susretu s Kristom susreli cjelinu otajstva života. Nema ničega što je bilo i ničega što će biti, što nije sadržano u Riječi po kojoj sve postade (usp. Iv 1, 3). U tome je naša sigurnost. Mi nemamo neki svoj nauk ili ideologiju, nego samo susret s Njim. Draga braćo i sestre, svima želim čestitati Radosnu vijest Božića, u kojoj se može živjeti u svim životnim okolnostima i neprilikama. Hrvatski je narod to uvijek pokazivao. Molim da se od te istine ne udaljavamo i da pokazujemo ponos što vjerujemo u Boga Isusa Krista koji nas odgaja da uvijek očitujemo svoju ljudskost, prožetu božanskom ljubavlju, sposobni drugima donositi radost. Hrvatski je Božić, bez obzira kako bilo teško, uvijek bio radostan događaj jer su ga slavili kršćani ispunjeni vjerom. Takav vam Božić želim - čestit, vjernički. A s takvim Božićem svaka je godina nova. Započnimo je u toj novosti – poručio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u svojoj poruci o ovogodišnjoj svetkovini Kristova Rođenja!
Bez detaljnijih analiza može se ustvrditi da popis pučanstva u Hrvatskoj iz 2011. godine u odnosu na vjeroispovijest nije donio ništa spektakularno, ali je u svakom slučaju znakovit. Uspoređujući ga s onim iz 2001. godine pokazuje određenu konstantu i trend – istaknuo je u izjavi za IKA-u prof. dr. sc. Stjepan Baloban, pročelnik Katedre za socijalni nauk Crkve Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, komentirajući rezultate popisa stanovništva iz 2011. godine. Konstanta se odnosi na činjenicu da se nije značajnije smanjio broj katolika što su mnogi, i ne samo Katoličkoj Crkvi neskloni mediji, političari i određene civilne udruge, očekivali. Treba napomenuti odnosno prisjetiti se da su neposredno prije i za vrijeme popisa određene udruge vodile organiziranu kampanju da se vjernici ne izjašnjavaju kao katolici odnosno pripadnici Katoličke Crkve. Konstanta se odnosi i na pravoslavce i protestante. Međutim, o činjenici da se 86,28 % Hrvata i hrvatskih građana izjašnjava katolicima te oko 5% pravoslavcima i drugim kršćanima kao i 1,47% muslimanima moraju više nego u posljednje vrijeme voditi računa političke vlasti i svi oni čimbenici javnoga života koji sve češće donose zakone koji se protive vrijednosnom i vjerskom uvjerenju preko 92% hrvatskih građana – zaključio je prof. dr. sc. Stjepan Baloban, komentirajući rezultate popisa stanovništva Republike Hrvatske iz 2011. godine.