Burzovni sustav - izvor prehrambene nesigurnosti

Gospodarska kriza primorava na preispitivanje razvojnoga sustava, na usvajanje novih pravila i iznalaženje novih oblika radinosti, na prihvaćanje pozitivnih i odbacivanje negativnih iskustava – ustvrdio je kardinal Peter Turkson, predsjednik Papinskoga vijeća Pravda i mir, govoreći na nedavnom susretu u kulturnom Centru Alfonso Commod u talijanskom mjestu Val d'Aosta. Potreba novoga razvojnog modela istaknuta je i u Papinoj poruci za sljedeći Svjetski dan mira, a u njoj Sveti Otac tvrdi da je prehrambena kriza teža od novčarske.
Osvrnuvši se na Papinu poruku u razgovoru za našu radiopostaju Antonio Onorati, odgovoran za rad Međunarodnoga odbora za prehrambenu sigurnost, rekao je da Papina poruka ima golemu političku važnost, a nju vlade vrlo često zaboravljaju. Uvjereni smo, a to ponavljamo već godinama, otkada je 2007. godine gospodarska kriza postala kriza prehrambene sigurnosti, da je prehrambena kriza središnji čimbenik globalne krize. Treba također dodati da je novčarska kriza, ili, bolje rečeno, novčarska prevlast sastavnica krize prehrambene nesigurnosti – kazao je Onorati.
Na primjedbu da su nestabilne cijene poljodjelskih sirovina izazvale prehrambenu krizu, rekao je da se slaže s Papinom procjenom; ne samo da je zakazao nadzor na cijenama, nego je novčarska špekulacija ovladala trgovinom proizvodima, uklonila je bilo kakav priziv na svjetsku cijenu proizvoda, a to je najviše pogodilo proizvođače, odnos između proizvodnje i vrijednosti proizvoda. No, novčarska se špekulacije nije pojavila zbog nečije zloće, ona je plod sasvim razvidnih političkih odluka. Postojeća je pravila najprije usvojio međunarodni burzovni sustav, u prvom redu u Sjedinjenim Američkim državama a potom i europski. Ta su pravila izazvala nestabilnost cijena poljodjelskih proizvoda, a ona su plod novčarske industrije i apsolutno se moraju ukinuti – ustvrdio je Onorati.
Na upit na što sveti Otac misli kad govori o neodgovornom ponašanju nekih gospodarskih djelatnika, rekao je da se ispravno shvati Papinu misao valja krenuti od 2002. do 2004. godine kada je dio investicijskih fondova, privatnih i javnih, investiran u ugovore o zakupu žita ili riže, a ne u trgovinu tim proizvodima, jer se predviđalo da će prodaja tih ugovora donijeti golemi profit. Razmjenom ugovora između novčarskih investitora postupno je rasla i njihova cijena, trgovalo se dakle papirima, a proizvođači i industrijalci su posvema zanemareni; žito nisu kupovali prerađivači nego bankari, što im je donijelo golemi profit. Nije to dakle izum nekih neodgovornih, nego burzovnoga sustava koji se apsolutno mora mijenjati; Vlade moraju usvojiti zakone protiv takvoga burzovnoga sustava, moraju se dakle usvojiti zakoni koji će regulirati rad burza – naglasio je Onorati.
Na primjedbu da Sveti Otac priželjkuje veći potporu seoskim poljodjelcima, rekao je kako je svima jasno, a Papa na to podsjeća i vlade, da mala seoska poljodjelstva hrane svijet, a ne velika industrijska proizvodnja. Osamdeset od sto onoga što jedemo, čak i u razvijenim zemljama, proizvode mali poljodjelci, a njih najviše pogađa sadašnja kriza, počevši od novčarske sve do klimatskih promjena. U svijetu nema ciljanih politika za potporu malim poljodjelcima – zaključio je Onorati.