U Tiskovnom uredu Svete Stolice predstavljena Papina poruka za Svjetski dan mira

O dvije se najistaknutije teme Papine poruke za Svjetski dan mira 2013. godine – miru i cjelovitom razvoju narodâ - govorilo na konferenciji za tisak održanoj 14. prosinca u Tiskovnom uredu Svete Stolice. Konferenciju je vodio pater Federico Lombardi, ravnatelj Tiskovnoga ureda, u nazočnosti kardinala Petera Turksona, predsjednika Papinskoga vijeća za pravdu i mir, biskupa Maria Tosa, tajnika spomenutoga vijeća, te Flaminie Giovannelli, dotajnika vijeća. Podsjetimo, ovogodišnji, 46. svjetski dan mira obilježava se 1. siječnja 2013. godine, o temi: „Blaženi mirotvorci“.Papina je poruka zapravo kratki sažetak Socijalnoga nauka Crkve i maleni vodič za društveno i političko zauzimanje katolika. Sveti Otac predlaže program Blaženstava kako bi se nadvladala zla koja muče cijeli svijet, poput krvavih sukoba koji su u tijeku, novih ratnih prijetnji, te napetosti i suprotstavljanja uzrokovanih sve većim nejednakostima među bogatima i siromašnima, prevladavanjem egoističnoga i individualističkoga mentaliteta izraženoga i nepravilnim financijskim kapitalizmom.
Sveti Otac upozorava također da su, osim terorizma i međunarodnoga kriminala, za mir opasni i fundamentalizmi i fanatizmi koji prevrću pravu narav religije. A prehrambena je kriza – prema Papinim riječima - mnogo ozbiljnija od financijske. Što se pak tiče sve većega kršenja vjerske slobode, Sveti je Otac primijetio da je, nažalost, i u zemljama vrlo stare kršćanske tradicije, sve više slučajeva vjerske nesnošljivosti, posebice prema kršćanstvu. Pritom je istaknuo da se i dalje gaze prava na život, obitelj i, sve više, socijalna prava.
Papa stoga poziva na življenje evanđeoskih blaženstava kako bi se izgradilo društvo utemeljeno na istini, slobodi, ljubavi i pravednosti. Oni koji se povjeravaju Bogu i Njegovim obećanjima u očima svijeta često izgledaju naivni i daleko od stvarnosti – primijetio je Sveti Otac. Naprotiv, upravo oni koji žive bez Boga zavaravaju se da će svojim ljudskim strategijama izgraditi mir. Bez Boga, naime, na kraju uvijek prevladaju mjerila moći ili zarade, odnosno grijeh u svim svojim oblicima: u samoljublju, nasilju, pohlepi i volji za moći i vlašću, nesnošljivosti, mržnji i nepravednim strukturama.
Sveti Otac stoga predlaže novi gospodarski model, novi model razvoja koji se temelji na bratstvu i solidarnosti, na besplatnosti i logici darivanja. Potrebno je nevolje i potrebe drugih ljudi osjetiti vlastitima, podijeliti s drugima svoja dobra, te ići dalje od vlastitih interesa. Taj je model moguć samo ako se prepoznaje da smo u Bogu jedna jedina ljudska obitelj – ističe Sveti Otac.
Među društvenim pravima koja su danas najviše u opasnosti jest pravo na rad koji se – prema Papinim riječima – smatra varijablom ovisnom o gospodarskim i financijskim mehanizmima. Naprotiv, pristup radu i njegovo održavanje za sve ljude ima biti prednosnica, a za to su potrebne nove i hrabre politike rada, i to posebno kako bi se pružila budućnost novim naraštajima.
Sveti Otac u poruci potom ističe da je potrebno etički oblikovati monetarna, financijska i trgovinska tržišta; valja ih koordinirati i nadzirati kako ne bi naštetila najsiromašnijima. Osvrnuvši se pak na prehrambenu krizu, koja je – prema Papinim riječima - povezana i s neodgovornim ponašanjem nekih gospodarskih djelatnika te nedostatnim nadzorom od strane vlada i međunarodne zajednice, Sveti je Otac istaknuo potrebno strateško oživljavanje zemljoradnje, te zatražio potporu seoskom svijetu.
Snažan je Papin poziv i na poštovanje života od njegova začeće do naravnoga završetka. Tko želi mir – istaknuo je - ne može dopuštati napade i zločine nad životom. Oni koji ne cijene dostatno vrijednost ljudskoga života, i podupiru liberalizaciju pobačaja, možda nisu svjesni da na taj način stvaraju prividan mir. Bijeg od odgovornosti, a još manje ubojstvo nemoćnoga i nedužnoga bića, - piše Papa – nikada neće moći proizvesti sreću i mir.
Valja također priznati i promicati naravnu strukturu braka, kao zajednicu muškarca i žene, u odnosu na pokušaje da ju se pravno izjednači s radikalno drugačijim oblicima zajednice koji joj zapravo štete i pridonose njezinom slabljenju, potamnjujući njezine posebne osobine i njezinu nezamjenjivu društvenu ulogu. Nitko ne može zanemariti ili podcijeniti odlučujuću ulogu obitelji, - istaknuo je Sveti Otac – koja je s demografskoga, etičkoga, pedagoškoga, gospodarskoga i političkoga vidika temeljna jezgra društva. Obitelj je jedan od neizostavnih subjekata u ostvarivanju kulture mira. Osim toga, valja zaštititi pravo roditelja i njihovu glavnu ulogu u odgoju djece, na prvom mjestu na moralnom i vjerskom području. U obitelji se rađaju i rastu djelatnici mira, budući promicatelji kulture života i ljubavi – istaknuo je Papa.
Ta načela – dodao je Sveti Otac – nisu istine vjere, nego su upisana u samoj ljudskoj naravi, prepoznatljiva su razumom, te su stoga zajednička cijelomu čovječanstvu. Djelovanje Crkve u svrhu njihova promicanja nema stoga vjersko obilježje, nego je upravljeno svim ljudima, bez obzira na njihovo vjersko usmjerenje.
Papa u poruci stoga poziva na njegovanje zanosa za opće dobro obitelji te za društvenu pravednost, kao i na zauzimanje za valjani društveni odgoj. Potrebno je promicati i širiti misli, riječi i geste mira, jer one oblikuju mentalitet i kulturu mira, ozračje poštovanja, čestitosti i srdačnosti. Potrebno je naučiti ljude voljeti se i odgajati se za mir, biti dobronamjerni, a ne jednostavno snošljivi. Potrebna je „pedagogija praštanja“, potrebno je odbaciti osvetu, pobijediti zlo dobrom, te imati samilosti, hrabrosti, i biti solidarni i ustrajni. Sve to – istaknuo je Sveti Otac – nije utopija, nego polagani rad, jer pretpostavlja duhovni razvoj, odgoj za najviše vrijednosti, te novo viđenje ljudske povijesti.
Crkva je uvjerena da je hitno potreban novi navještaj Isusa Krista, prvoga i glavnoga čimbenika cjelovitoga razvoja narodâ, a i mira. Djelatnik je mira, prema Isusovom blaženstvu, onaj tko traži dobro drugoga, dobro puno duše i tijela, danas i sutra – napomenuo je Sveti Otac na kraju poruke.