Je li moguće da ima i onih kojima je teško prihvatiti da je rat završio?

Inozemni se tisak povremeno osvrne na haški pravorijek našim generalima junacima. Premda se autori napisa unaprijed ograđuju svojom neutralnošću, ipak se može reći da su navijački obojeni i da im nedostaje osnovne logike, što pokazuje članak u New York Timesu, izričito naklonjen agresoru, tj. Srbima. FAZ pak donosi promišljanja o povijesti kao učiteljici i o suživotu na raznim stranama svijeta, pa se tako spominju i Belfast i Mostar, ali i Daytonski sporazum koji bi imao suživot pospješiti, ali on to ne čini. U istom je članku i riječ o vojnoj intervenciji NATO-a na raznim stranama svijeta, pa i u Srbiji kojoj su prethodila mudrovanja i interesi zapadnjaka, kako ističe francuski diplomat, a ne poznavanje stanja u bivšoj Jugoslaviji. Već smo jučer spominjali intervju predsjednika Josipovića beogradskoj televizijskoj kući B92 i njegov upit što su uopće vojnici, tenkovi i avioni imali raditi u Hrvatskoj. U daljnjem tijeku intervjua, kako prenosi Jutarnji, Josipović je govorio o nužnosti stabilnih odnosa sa susjedima pa su političari godinama izbjegavali podsjećati na posljedice agresije i rata u Hrvatskoj. U Hrvatskoj je, upozoravaju danas, poginulo 13.000 osoba, u jednom trenutku ovdje se nalazilo 900.000 izbjeglica, što je 20 posto stanovništva, a materijalna šteta od rata je veća od deset milijardi eura. Iako je u Haagu optužnica protiv Srbije zbog agresije na Hrvatsku, ovi podaci su se rijetko mogli čuti od političara. Razlog je jednostavan: Hrvatska i Srbija su susjedi i, koliko je god moguće, treba normalizirati odnose. Još dugo neće biti prijateljstva, ali obje strane trebaju shvatiti da je rat završio. Zato su izjave koje posljednjih tjedana stižu iz Beograda izazvale nezadovoljstvo u zagrebačkim političkim krugovima, zaključuje Jutarnji.