Najnoviji broj Glasa
Koncila s nadnevkom 9. prosinca, i koji je veću u prodaji donosi mnogo zanimljivih
i pozornosti vrijednih priloga. Osim uobičajenoga uredničkoga komentara o gospodarstvenim
problemima poglavito administrativnim i birokracijskim, zbog kojih se namjerice i
poduzetništvo i ulaganja uzdrmavaju, što onda ne ide u prilog vladi glede proračuna
za ovu godinu, naročito valja istaknuti Teološku i psihosocijalnu analizu stanja nakon
oslobađajuće haške presude koja nosi naslov: Rat je završen, nastavlja se borba za
istinu. Riječ je o vrlo stručnoj analizi sadašnjega stanja s dobrom povijesnom pozadinom
i razlozima velikosrpskog osvajačkoga rata, sve od početka stvaranja Jugoslavije još
1918. godine do kasnih osamdesetih i početkom devedesetih godina prošloga stoljeća.
Posebni su naglasci stavljeni na korijene te agresije koji se u članku analiziraju
na osobnoj i skupnoj, odnosno narodnoj razini. Važno je to i za shvaćanje psihičkoga
sklopa agresora i njegovih poriva za ubijanjem, razaranjem, krađom, silovanjem i drugim
zlima pogotovu ako se ima na umu da je i robovlasnik i sam rob prije nego je nekoga
porobio ili zarobio, jednako kao što je i agresor i sam prije bio žrtva agresije,
pa se tako spominje i Hitler, ili pak život pod turskim ropstvom, što je onda uslijedilo
željom Srba da onda i oni druge porobe ili unište. Tu je i razlog razumijevanju njihova
ponašanja kad su najprije zanijekali istinu o sebi, da bi onda širili laž o drugima,
napose o nama Hrvatima. Kad to shvatimo, lakši će biti koraci prema pomirenju slično
kao između Nijemaca i Francuza ili pak Nijemaca i Poljaka nakon Drugoga svjetskoga
rata. Da tomu predstoji dugo dozrijevanje i osobno i skupno suočavanje s istinom,
smatramo vrlo razložnim. Nakon haške presude, kad je i specijalni rat protiv Hrvatske
doživio definitivni slom, kako se to ističe u Vijencu, stvarno je potrebno povesti
računa o zdravlju Hrvatske na svim razinama. Dobro je posegnuti za Glasom koncila
i zbog drugih naslova u njemu, pa ih samo spominjemo: o susretu muftije Hasanovića
s nadbiskupom Barišićem i biskupom Uzinićem te povezanošću za promicanjem općih vrednota,
zatim je članak o susretu djelatnika u stranačkom i političkom životu u Đakovu gdje
se raspravljalo o nezaposlenosti koju valja rješavati na svim razinama društva. Jednako
je tako među ostalim vrijedno pročitati i članak o 21. obljetnici stradanja Škabrnjana.