Europa koja se, vjerna svojim kršćanskim korijenima zauzima za poštovanje vjerske
slobode za svako ljudsko biće, cijelom svijetu šalje pozitivni znak, i znak nade.
Obraćajući se europskim zastupnicima u Strasbourgu, kardinal Peter Turkson, predsjednik
Papinskoga vijeća za pravdu i mir, istaknuo je središnju ulogu zaštite temeljnih pravâ
i slobodâ, među kojima i one vjerske – kako je rekao – shvaćene kao stožer uljudbenoga
suživota u pluralističkom društvu kao što je europsko. Kako izvještava agencija
Sir, kardinala je Turksona paneuropska radna skupina pozvala na skup o vjerskoj slobodi
i diskriminacijama kojima su podvrgnuti kršćani u svijetu, održan 20. studenog. Kardinal,
u čijoj je pratnji bio msgr. Aldo Giordano, stalni promatrač Svete Stolice pri Vijeću
Europe, izdvojio je četiri glavne točke: povijesni i sadašnji razvoj ljudskih prava;
zatim kako Katolička Crkva shvaća ljudska prava i samu vjersku slobodu; kako zamišlja
odgovornost političkih ustanova prema vjerskoj slobodi, te zaštitu i promicanje vjerske
slobode u svijetu. Vjerska je sloboda pitanje pravednosti, i povezana je s razvojem
neotuđivih ljudskih prava u povijesti, i na svakom kontinentu – istaknuo je kardinal
koji se u svojem izlaganju osvrnuo i na Opću povelju o ljudskim pravima, te na dokumente
Drugoga vatikanskog sabora. Sloboda vjerovanja i bogoštovlja prava su svakog ljudskog
bića, i imaju vrijediti posvuda. Nitko ne može drugima uskratiti ta prava. Ona ne
ovise o nekom zakonu, glasu ili suglasnosti, jer su, kao temeljna prava, upisana u
ljudski DNK i ispred su samih ljudskih ustanova – istaknuo je kardinal te upozorio
na brojna kršenja vjerske slobode, kao i na diskriminaciju kojoj su podvrgnuti kršćani
u brojnim zemljama u svijetu. Napomenuvši potom da se u našim pluralističkim društvima
vjerska sloboda ima uskladiti s drugim bitnim pravima, kardinal je istaknuo da je
to pravo također stožer potreban za izgradnju mira. Osim toga, posebno je insistirao
na dijalogu i uzajamnom poštovanju među vjeroispovijestima, kao i na dijalogu između
religija i političkih ustanova. Jedan je dio svojega izlaganja kardinal Turkson posvetio
zauzimanju vjernika u društvenoj i političkoj stvarnosti, te istaknuo da nazočnost
kršćana na javnom području valja shvatiti kao prinos izgradnji općega dobra i koristi
za sve ljude.