Opća audijencija 14. studenog 2012. god.

Promatranje stvorenoga, istraživanje vlastite dubine da se otkrije čežnja za Beskonačnim te vjera samo su neki od putova prema Bogu – istaknuo je Benedikt XVI. na današnjoj općoj audijenciji u dvorani Pavao VI. nastavljajući niz kateheza o Godini vjeri.
Nakon promišljanja o nutarnjoj ljudskoj čežnji za Bogom, danas želim produbiti taj vidik govoreći o spoznaji Boga. No, želim podsjetiti da inicijativa uvijek dolazi od Boga, i da nas Bog na putu prema Sebi prosvjetljava, usmjerava i vodi, ali uvijek poštujući našu slobodu. On nas uvodi u zajedništvo sa Sobom, objavljujući se daje nam milost da u vjeri prihvatimo njegovu objavu. Ne treba zaboraviti iskustvo svetoga Augustina koji veli da mi ne posjedujemo Istinu nego da Istina posjeduje nas – podsjetio je Benedikt XVI.
Ustvrdivši mogućnost spoznaje Boga, rekao je da ima, unatoč opasnostima da nas zaslijepe varljivosti ovoga svijeta, znakova koji vode do Boga, a tražeći nas Bog se ne umara, vjeran je čovjeku kojeg je stvorio i trajno ljubi. Ta nas sigurnost uvijek ima pratiti, premda današnji mentalitet Crkvi i kršćaninu ometa priopćiti radost evanđelja i da čovjeka vode u susret s Isusom, jedinim Spasiteljem svijeta, a upravo je to poslanje Crkve i vjernika – kazao je Sveti Otac.
Govoreći o kušnjama i teškoćama za vjeru, koju mnogi ne shvaćaju, osporavaju i odbacuju, Papa je podsjetio na govor svetoga Petra svojim kršćanima: „Budite uvijek spremni na odgovor svakomu tko od vas zatraži razlog nade koja je u vama, ali neka to bude blago i s poštovanjem“. Papa je podsjetio na povijest kršćanstva na Zapadu, rekavši da se zapadno društvo nekad smatralo kršćanskim te da vjernici nisu morali obrazlagati svoju vjeru, naprotiv nevjernici su morali opravdavati svoju nevjeru; u našem se pak svijetu promijenilo stanje, a i blaženi Ivan Pavao II. veli u enciklici 'Vjera i razum' da je teorijski i praktični ateizam doveo vjeru u veliku kušnju.
Od prosvjetiteljstva pa nadalje zaoštrilo se kritiziranje vjere, a Boga se tijekom ateističkih režima smatralo ljudskom izmišljotinom, proizvodom otuđenog društva. Prošlog se pak stoljeća nametnuo sekularizam i čovjek je postao mjera i tvorac stvarnosti, a nestala je slika čovjeka stvorena na sliku i priliku Božju. U naše pak vrijeme došlo je do vrlo opasne pojave za vjeru, zavladao je „praktični“ ateizam, koji ne niječe vjerske istine i vjerske obrede, nego ih smatra nebitnim i nekorisnim za svakodnevni život. Stoga je vjera često površna, živi se kao da Bog ne postoji. Takav je način života još opasniji jer stvara ravnodušnost prema vjeri i prema Bogu – objasnio je Benedikt XVI. dodajući:
Zapravo, od Boga odvojen čovjek ima samo vodoravnu dimenziju, a to je glavni uzrok diktatura koje su u prošlom stoljeću urodile tragičnim posljedicama, a slijedom toga i krizom vrijednosti u našem vremenu. Odstranjujući Boga iz javnoga života, etički je obzor ustupio mjesto relativizmu i sumnjivom shvaćanju slobode, koja čovjeka podvrgava idolima – ustvrdio je Papa dodajući da Isusova kušnja u pustinji vrlo dobro oslikava idole koji ovladaju čovjekom kad se smatra središtem svega.
Ako Bog nije u središtu svega, onda i čovjek gubi svoje pravo mjesto, ne nalazi svoje mjesto u stvorenomu, u odnosima s drugima. Još je uvijek poučna drevna mudrost iz Prometejva mita: čovjek misli da može postati „bog“, gospodar života i smrti – kazao je Benedikt XVI. dodajući da Crkva u takvim okolnostima ne prestaje govoriti istinu o čovjeku i njegovoj sudbini.
O ljudskom dostojanstvu II. vatikanski sabor veli: glavni razlog ljudskoga dostojanstva jest taj što je čovjek u zajedništvo s Bogom. Već od samog svog postanka čovjek je pozvan da stupi u dijalog s Bogom, jer samo stoga postoji što ga je Bog iz ljubavi stvorio i što ga iz ljubavi stalno uzdržava. Čovjek ne može živjeti punim životom po istini ako tu ljubav slobodno ne prizna i svome se Stvoritelji ne povjeri – podsjetio je Benedikt XVI. pitajući kako vjera ima odgovoriti na ateizam, skepticizam i ravnodušnost prema Bogu.
Želio bih navesti samo neke putove koji vode do Boga, a prvi je ljepota stvorenoga svijeta, kako veli sveti Augustin. Smatram da bi današnji čovjek morao ponovno steći sposobnost promatranja svemirske ljepote i ustroja. Svijet nije bezlična masa jer što ga više upoznajemo i otkrivamo predivni ustroj, zamjećujemo plan, otkrivamo stvoriteljsku mudrost. Einstein je rekao da se u prirodnim zakonima otkriva razumnost veća od svekolike ljudske mudrosti i ljudskih uređenja, koji se mogu smatrati apsolutno beznačajnim odrazom te više razumnosti. Ljepota svemira je dakle prvi put do Boga – ustvrdio je Papa, a potom se osvrnuo na čovjeka kao drugi put.
Prema slavnoj izreci svetoga Augustina – 'Bog je bliži čovjeku od samog čovjeka', Sveti Augustin naime tvrdi: „Ne izlazi iz sebe, uđi u samog sebe: u nutarnjem je čovjeku istina.“ U svojem bučnom i rastresenom svijetu možemo izgubiti taj vidik, sposobnost da se zaustavimo i pogledamo u dubinu samih sebe, da otkrijemo žeđu za beskonačnim koju imamo u sebi, koja nas potiče da idemo Nekomu tko ju može utažiti. Katekizam Katoličke crkve veli: „Svojom otvorenošću prema istini i ljepoti, svojim smislom za moralno dobro, svojom slobodom i glasom svoje savjesti, svojom čežnjom za beskonačnim i za srećom čovjek postavlja pitanja o Božjoj opstojnosti – kazao je Sveti Otac.
Nastavljajući govor Papa je rekao da je vjera, naročito u današnje doba, put do spoznaje i susreta s Bogom. Onaj tko vjeruje sjedinjen je s Bogom, otvoren je njegovoj milosti i snazi ljubavi, svojim životom svjedoči Uskrsloga, a ne boji se javno očitovati vjeru u svakodnevnom životu, otvoren je prijateljskom dijalogu sa svakim čovjekom, a zna upaliti svjetlo nade u otkupljenje, sreću i budućnost. Vjera je susret sa živim Bogom koji govori i djeluje u povijesti i preobražava naš život – ustvrdio je Papa dodajući.
Vjera nije bježanje od stvarnosti, nego ona prožima svekoliko življenje i stoga je navještaj Radosne vijesti koja oslobađa čovjeka. Kršćanska vjernost Bogu i Božjem planu povlašteni je put za sve koji su ravnodušni ili sumnjaju u Božju opstojnost i djelovanje. Danas mnogi poistovjećuju vjeru sa sustavom vjerovanjâ i vrijednosti a ne s istinom o Bogu koji se objavio u povijesti. Vjera je susret u Isusu Kristu između Boga i čovjeka, a kršćanstvo je prihvaćanje Isusa, istinskog puta do Boga – zaključio je Benedikt XVI.