Kardinal Filoni o odnosima između Svete Stolice i Kine
Prije pet godina, točnije 27. svibnja 2007., papa je Benedikt XVI. objavio Pismo Crkvi
u Kini. Što se u tih pet godina promijenilo u teškim odnosima između Svete Stolice
i Pekinga? Na to je pitanje odgovorio kardinal Fernando Filoni, pročelnik Zbora 'Propaganda
Fide', odnosno Zbora za evangelizaciju naroda, koji je nadležan za pitanja Crkve u
Kini, u članku za časopis „Tripod“ biskupije Hong Kong. Potrebno je prijeći sa
slobode „ptice u krletci“ na suočavanje na istoj razini i „jednakoga dostojanstva“.
Ono što se najprije uočava, budući da je riječ o vrlo osjetljivoj temi, jest kardinalova
otvorenost, te ravnoteža između odlučnosti i poštovanja u cijeloj njegovoj analizi.
U svojem je razmišljanju kardinal najprije podsjetio da je do 1950. godine Evanđelje
u Kini bilo poput „rijeke bistre vode“, te da je tek nakon „potresa“, koji joj je
„poremetio život“, jedan dio te rijeke počeo „teći ispod zemlje“ – odnosno takozvana
„podzemna Crkva“ – a drugi je nastavio teći na površini, odnosno takozvana „patriotska
Crkva“. Ona prva, vjerna Papi, nije htjela pristati na kompromise ni na politički
nadzor, a druga ih je pak prihvatila iz interesa – objasnio je kardinal te dodao kako
se tada postavilo pitanje: hoće li ikada te vode ponovno zajedno teći, slobodno i
otvoreno? Onda je došlo Papino pismo iz 2007. godine, dokument vjerskoga obilježja,
a ne političkoga – istaknuo je kardinal Filoni. Svjestan da je za zacjeljivanje dubokih
unutarnjih ranâ Crkve u Kini – koje su nastale zbog više desetljeća vanjskih pritisaka,
te zidova nerazumijevanja nastalih među dvjema „strujama“ – potrebno utrti put boljim
odnosima između Vatikana i Pekinga, papa je Benedikt XVI. odlučio javno i jasno istaknuti
raspoloživost za smjeran i konstruktivan dijalog s vlastima u Pekingu, i u svijesti
da se do rješenja postojećih problema ne može doći putem stalnoga sukoba – istaknuo
je kardinal. Osim toga, Papa želi pomirenje Crkve u Kini, - napomenuo je potom
kardinal Filoni – stoga zna da je potrebno ukloniti predrasude i upletanja, podjele
i ortaštva, mržnju i dvosmislenost, te pokrenuti postupak istine, pouzdanja, pročišćavanja
i praštanja, i to ne tražeći povlastice za Crkvu, nego dajući prinos za opće dobro
Kine, ali istodobno tražeći slobodu za obavljanje poslanja bez upletanja građanskih
vlasti i u poštovanju i državnih zakona, i načela istine, pravednosti i suradnje. Je
li postignut cilj? Kardinal Filoni primjećuje da je nakon Papina pisma, tijekom ovih
pet godina bilo uspona i padova, a pokazale su se i barem tri velike prepreke. Prvo
– tumači kardinal – kineske su vlasti pooštrile nadzor države nad Crkvom, uz toliku
netrpeljivost prema takozvanom „skrivenom“ kleru, da su ga dovele do pristupanja Patriotskom
društvu, odnosno ustanovi pod nadzorom Crkve u Kini kako bi bila neovisna od katolištva
i Pape. Dok je pak to društvo, sa svoje strane, povećalo nadzor i nad takozvanom „službenom“
zajednicom koja obuhvaća biskupe, kler, bogoštovna mjesta, financije, sjemeništa.
Potom, imenovanja biskupa dovela su do izbora kandidata koji su često diskutabilni,
ako ne i moralno i pastoralno neprihvatljivi, iako dragi političkim vlastima. I treće,
- napomenuo je kardinal – u obrede su se biskupskih posvećenja, i onih legitimnih
kao i nelegitimnih, prisilno uvodili nelegitimni biskupi, te su se tako stvarale dramatične
krize savjesti. Kardinal se osvrnuo i na današnje vrijeme, pokušavajući poželjeti
drugačiju i bolju budućnost. Ako konkretno stanje ostane teško, i ako se uoči veće
pribjegavanje prisilama i indoktriniranju, i dvadeset godina dugi kontakti između
Svete Stolice i Kine navode na pomisao da je došlo vrijeme za razmišljanje o novom
načinu razgovora, otvorenijem i na istovrijednoj razini. Sveta Stolica vodi otvoren
i iskren dijalog s brojnim zemljama, kao s Vijetnamom, primjerice – podsjetio je kardinal
te se upitao - Nije li moguće nadati se odgovarajućem i iskrenom dijalogu s Kinom?
Papino pismo kleru i vjernicima u Kini vrijedi i dalje – istaknuo je kardinal
Filoni. Zbivanja u Crkvi u Kini tijekom ovih pet godina potvrdili su njegovu vrijednost,
prikladnost i aktualnost. Nakon nesigurnosti, dvojbî, strahova i ograničenja koja
su usporila njegovo poznavanje i razumijevanje, sada započinje vrijeme u kojemu taj
papinski dokument može biti bolje shvaćen, može biti polazište za dijalog u Crkvi
u Kini, i može potaknuti dijalog između Svete Stolice i Vlade u Pekingu. Taj mi se
Papin dokument još uvijek čini divno uporište koje ističe Papin zanos istinom, političkom
pravednošću i ljubavlju prema svojemu narodu. Ali je on i dokument u kojemu su spojeni
katolički nauk, političko viđenje i opće dobro. On još uvijek očekuje neki odgovor
– istaknuo je na kraju kardinal Filoni.