2012-10-24 17:57:55

Opća udijencija 24. listopada 2012. god.


Sveti je Otac tijekom današnje opće audijencije na Trgu svetoga Petra nastavio novi ciklus kateheze posvećen Godini Vjere. Govorio je o smislu kršćanske vjere u današnje vrijeme polazeći od nekih upita: Što je vjera? Ima li vjera smisla u svijetu gdje su znanost i tehnika otvorili nove obzore koji su donedavno bili nezamislivi? Što znači vjerovati danas? U naše je vrijeme potreban novi odgoj u vjeri, koji obuhvaća poznavanje vjerskih istina i događaja spasenja, a koji se naročito rađa iz susreta s Bogom u Isusu Kristu, iz ljubavi prema Bogu, pouzdanja u Njega, tako da prožima cijeli život – istaknuo je Benedikt XVI.
Danas se oko nas, zajedno s brojnim znakovima dobra, širi duhovna pustinja, tako da nam se katkada čini da svijet ne ide prema izgradnji bratskije i miroljubivije zajednice. Unatoč veličini znanstvenih i tehnoloških postignuća, čini se da čovjek nije slobodniji, ljudskiji, ustraju oblici izrabljivanja, manipuliranja, nasilja, ugnjetavanja i nepravednosti. Premda je neka vrsta kulture usmjerila čovjeka da zadovoljstvo traži u materijalnim dobrima, ipak se sve veći broj ljudi osjeća izgubljenima pa su tražeći smisao života spremni vjerovati u sve. A u tom se kontekstu postavljaju neki osnovni upiti: koji je smisao života, ima li budućnosti za mlade? Kako usmjeriti slobodu da život bude dobar i sretan? Što nas očekuje nakon smrti? – kazao je Sveti Otac.
Ti nam upiti potvrđuju da čovjeka ne usrećuju materijalna dobra; čovjeku je osim kruha potrebna ljubav, nada, smisao, siguran temelj, koji će nam pomoći živjeti u krizi, tami, u teškoćama i svakodnevnim problemima, a vjera nam upravo to nudi. Jer vjera je posvemašnje pouzdanje u Boga, koji mi daje drugačiju sigurnost, čvršću od znanstvene sigurnosti. Vjera nije jednostavno ljudsko prihvaćanje posebnih istina o Bogu, po vjeri se slobodno povjeravam Bogu koji je Otac i koji me ljubi – istaknuo je Papa dodajući:
Vjera nije bez sadržaja, po vjeri bivamo svjesni da se Bog objavio u Isusu Kristu, u Njemu je očitovao svoju ljubav prema čovjeku. Isus iz Nazareta, utjelovljeni Bog, na križu nam svjedoči veličinu Božje ljubavi. Po otajstvu smrti i uskrsnuća Kristova, Bog silazi u dubinu naše ljudskosti da je uzdigne u svoju visinu. Vjera je ufanje u Božju ljubav koja ne iščezava pred ljudskom zloćom, pred zlom i smrti, ona može preobraziti svaki oblik ropstva nudeći mogućnost spasenja – ustvrdio je Benedikt XVI.
Ističući da je vjera susret s Bogom, koji mi jamči vječnost, vjeru je u Boga usporedio s dječjim pouzdanjem u majku. Dijete zna da majčina ljubav može riješiti sve njegove teškoće, sve njegove probleme. Mogućnost spasenja po vjeri je Božji dar svakom čovjeku – istaknuo je Sveti Otac potičući sve da češće promišljaju o značenju kršćanske vjere, o posvemašnjem pouzdanju u duboki smisao koji podupire osobu i svijet, smisao do kojeg se sami ne možemo vinuti, nego ga jedino kao dar možemo primiti, a koji je temelj neustrašiva života. Tu oslobađajuću i jamstvenu sigurnost vjere moramo naviještati i svojim kršćanskim životom očitovati – kazao je Sveti Otac.
Govoreći o ravnodušnosti prema vjeri, Sveti je Otac podsjetio na Isusove riječi iz Markova evanđelja: „Tko bude vjerovao i pokrstio se, spasit će se; tko ne bude vjerovao, osudit će se“, rekavši da se nad tim Isusovim riječima valja podrobno zamisliti. Pouzdanje u djelovanje Duha Svetoga ima nas poticati na naviještanje evanđelja i na odvažno svjedočenje vjere. Osim pozitivnog odgovora na dar vjere, postoji dakle i opasnost odbacivanja evanđelja, odbijanja životnog susreta s Kristom – ustvrdio je Papa te podsjetio na Augustinov govor o sijaču.
Mi govorimo – veli sveti Augustin -, sijemo, širimo sjeme. Neki nas preziru, neki kore, a neki ismijavaju. Ako ih se bojimo, onda nećemo sijati a na dan žetve ostat ćemo bez uroda. Ne smije nas dakle obeshrabriti odbijanje. Kao kršćani svjedoci smo da postoji plodno tlo: naša vjera, unatoč našim ograničenjima, očituje da postoji dobro tlo, gdje sjeme riječi Božje donosi obilne plodove pravednosti, mira, ljubavi, novoga čovještva i spasenja – ustvrdio je Benedikt XVI.
Pitamo se – nastavio je Sveti Otac – odakle čovjek crpi otvaranje srca i uma da vjeruje u Boga koji je postao vidljiv u Isusu Kristu, umrlom i uskrslom, da prihvati njegovo spasenje, tako da On i njegovo evanđelje budu vodilja i svjetlo življenja? U Boga možemo vjerovati jer nam se On približio, jer nas Duh Sveti, dar Uskrsloga, osposobljava da prihvatimo Boga živoga. Vjera je dakle prije svega nadnaravni dar, Božji dar – ustvrdio je Papa te podsjetio na govor o vjeri u saborskim dokumentima.
II. vatikanski sabor tvrdi: Da uzvjerujemo, treba nam Božja milost, koja predusreće i potpomaže, i iznutrašnja pomoć Duha Svetoga da srce pokrene i k Bogu ga obrati, otvori oči duši i dadne „svima ugodnost pristanka i vjerovanja istini“ – podsjetio je Papa dodajući da se naša vjera temelji na sakramentu krštenja po kojem primamo Duha Svetoga i bivamo djeca Božja, po kojem ulazimo u zajednicu vjernika, u Crkvu. Ne može se vjerovati bez milosti Duha Svetoga, a nitko ne može vjerovati sam nego u zajednici s braćom, u zajednici se ispovijeda vjera – ustvrdio je Papa.
Osvrnuvši se na čovječju ulogu u činu vjere, rekao je da o tome jasno govori Katekizam Katoličke crkve: „Nemoguće je vjerovati bez milosti i unutarnje pomoći Duha Svetoga. A ipak nije ništa manje istinito, da je vjera izvorno ljudski čin. Ne protivi se slobodi niti čovjekovu razumu“. Dapače, dodao je Papa, uzdiže ih da se u životnim zbivanjima oslobode samih sebe, svojih sigurnosti i mentalnih shema, da se povjere djelovanju Boga koji nam pokazuje put istinske slobode, našega ljudskog identiteta, istinske radosti srca i mira sa svima. Vjerovati znači slobodno se i radosno pouzdati u providnosni plan Božji o povijesti, kao što je učinio Abraham, kao je učinila i Marija, majka Isusova. Vjera je 'da' uma i srca Bogu, priznavanje da je Isus Gospodin. A to 'da' preobražava život, otvara mu put prema punini značenja, čini ga novim, bogatim radosti i pouzdane nade – objasnio je Benedikt XVI.
Zaključujući današnju katehezu o vjeri Sveti je Otac ustvrdio da današnje vrijeme od kršćana zahtijeva da budu prožeti Kristom, da rastu u vjeri meditirajući Sveto pismo i živeći sakramentalnim životom, da budu poput otvorene knjige koja pripovijeda iskustvo novoga života u Duhu, da svjedoče prisutnost Boga koji nas podupire u hodu i otvara nas beskrajnom životu – zaključio je Sveti Otac, a potom na raznim jezicima pozdravio hodočasnike. Hrvatske je hodočasnike pozdravio riječima: RealAudioMP3 Upućujem srdačan pozdrav svim hrvatskim hodočasnicima, a osobito vjernicima iz Hvara, kao i vjernicima iz Hrvatske katoličke misije u Achenu. Osnaženi u vjeri na grobovima apostola, svjedočite Božju ljubav svojim životom, ustrajnom molitvom te marljivim i poštenim radom. Hvaljen Isus i Marija!








All the contents on this site are copyrighted ©.