Sveti je Otac tijekom današnje opće audijencije na Trgu svetoga Petra nastavio novi
ciklus kateheze posvećen Godini Vjere. Govorio je o smislu kršćanske vjere u današnje
vrijeme polazeći od nekih upita: Što je vjera? Ima li vjera smisla u svijetu gdje
su znanost i tehnika otvorili nove obzore koji su donedavno bili nezamislivi? Što
znači vjerovati danas? U naše je vrijeme potreban novi odgoj u vjeri, koji obuhvaća
poznavanje vjerskih istina i događaja spasenja, a koji se naročito rađa iz susreta
s Bogom u Isusu Kristu, iz ljubavi prema Bogu, pouzdanja u Njega, tako da prožima
cijeli život – istaknuo je Benedikt XVI. Danas se oko nas, zajedno s brojnim znakovima
dobra, širi duhovna pustinja, tako da nam se katkada čini da svijet ne ide prema izgradnji
bratskije i miroljubivije zajednice. Unatoč veličini znanstvenih i tehnoloških postignuća,
čini se da čovjek nije slobodniji, ljudskiji, ustraju oblici izrabljivanja, manipuliranja,
nasilja, ugnjetavanja i nepravednosti. Premda je neka vrsta kulture usmjerila čovjeka
da zadovoljstvo traži u materijalnim dobrima, ipak se sve veći broj ljudi osjeća izgubljenima
pa su tražeći smisao života spremni vjerovati u sve. A u tom se kontekstu postavljaju
neki osnovni upiti: koji je smisao života, ima li budućnosti za mlade? Kako usmjeriti
slobodu da život bude dobar i sretan? Što nas očekuje nakon smrti? – kazao je Sveti
Otac. Ti nam upiti potvrđuju da čovjeka ne usrećuju materijalna dobra; čovjeku
je osim kruha potrebna ljubav, nada, smisao, siguran temelj, koji će nam pomoći živjeti
u krizi, tami, u teškoćama i svakodnevnim problemima, a vjera nam upravo to nudi.
Jer vjera je posvemašnje pouzdanje u Boga, koji mi daje drugačiju sigurnost, čvršću
od znanstvene sigurnosti. Vjera nije jednostavno ljudsko prihvaćanje posebnih istina
o Bogu, po vjeri se slobodno povjeravam Bogu koji je Otac i koji me ljubi – istaknuo
je Papa dodajući: Vjera nije bez sadržaja, po vjeri bivamo svjesni da se Bog objavio
u Isusu Kristu, u Njemu je očitovao svoju ljubav prema čovjeku. Isus iz Nazareta,
utjelovljeni Bog, na križu nam svjedoči veličinu Božje ljubavi. Po otajstvu smrti
i uskrsnuća Kristova, Bog silazi u dubinu naše ljudskosti da je uzdigne u svoju visinu.
Vjera je ufanje u Božju ljubav koja ne iščezava pred ljudskom zloćom, pred zlom i
smrti, ona može preobraziti svaki oblik ropstva nudeći mogućnost spasenja – ustvrdio
je Benedikt XVI. Ističući da je vjera susret s Bogom, koji mi jamči vječnost, vjeru
je u Boga usporedio s dječjim pouzdanjem u majku. Dijete zna da majčina ljubav može
riješiti sve njegove teškoće, sve njegove probleme. Mogućnost spasenja po vjeri je
Božji dar svakom čovjeku – istaknuo je Sveti Otac potičući sve da češće promišljaju
o značenju kršćanske vjere, o posvemašnjem pouzdanju u duboki smisao koji podupire
osobu i svijet, smisao do kojeg se sami ne možemo vinuti, nego ga jedino kao dar možemo
primiti, a koji je temelj neustrašiva života. Tu oslobađajuću i jamstvenu sigurnost
vjere moramo naviještati i svojim kršćanskim životom očitovati – kazao je Sveti Otac.
Govoreći o ravnodušnosti prema vjeri, Sveti je Otac podsjetio na Isusove riječi
iz Markova evanđelja: „Tko bude vjerovao i pokrstio se, spasit će se; tko ne bude
vjerovao, osudit će se“, rekavši da se nad tim Isusovim riječima valja podrobno zamisliti.
Pouzdanje u djelovanje Duha Svetoga ima nas poticati na naviještanje evanđelja i na
odvažno svjedočenje vjere. Osim pozitivnog odgovora na dar vjere, postoji dakle i
opasnost odbacivanja evanđelja, odbijanja životnog susreta s Kristom – ustvrdio je
Papa te podsjetio na Augustinov govor o sijaču. Mi govorimo – veli sveti Augustin
-, sijemo, širimo sjeme. Neki nas preziru, neki kore, a neki ismijavaju. Ako ih se
bojimo, onda nećemo sijati a na dan žetve ostat ćemo bez uroda. Ne smije nas dakle
obeshrabriti odbijanje. Kao kršćani svjedoci smo da postoji plodno tlo: naša vjera,
unatoč našim ograničenjima, očituje da postoji dobro tlo, gdje sjeme riječi Božje
donosi obilne plodove pravednosti, mira, ljubavi, novoga čovještva i spasenja – ustvrdio
je Benedikt XVI. Pitamo se – nastavio je Sveti Otac – odakle čovjek crpi otvaranje
srca i uma da vjeruje u Boga koji je postao vidljiv u Isusu Kristu, umrlom i uskrslom,
da prihvati njegovo spasenje, tako da On i njegovo evanđelje budu vodilja i svjetlo
življenja? U Boga možemo vjerovati jer nam se On približio, jer nas Duh Sveti, dar
Uskrsloga, osposobljava da prihvatimo Boga živoga. Vjera je dakle prije svega nadnaravni
dar, Božji dar – ustvrdio je Papa te podsjetio na govor o vjeri u saborskim dokumentima. II.
vatikanski sabor tvrdi: Da uzvjerujemo, treba nam Božja milost, koja predusreće i
potpomaže, i iznutrašnja pomoć Duha Svetoga da srce pokrene i k Bogu ga obrati, otvori
oči duši i dadne „svima ugodnost pristanka i vjerovanja istini“ – podsjetio je Papa
dodajući da se naša vjera temelji na sakramentu krštenja po kojem primamo Duha Svetoga
i bivamo djeca Božja, po kojem ulazimo u zajednicu vjernika, u Crkvu. Ne može se vjerovati
bez milosti Duha Svetoga, a nitko ne može vjerovati sam nego u zajednici s braćom,
u zajednici se ispovijeda vjera – ustvrdio je Papa. Osvrnuvši se na čovječju ulogu
u činu vjere, rekao je da o tome jasno govori Katekizam Katoličke crkve: „Nemoguće
je vjerovati bez milosti i unutarnje pomoći Duha Svetoga. A ipak nije ništa manje
istinito, da je vjera izvorno ljudski čin. Ne protivi se slobodi niti čovjekovu razumu“.
Dapače, dodao je Papa, uzdiže ih da se u životnim zbivanjima oslobode samih sebe,
svojih sigurnosti i mentalnih shema, da se povjere djelovanju Boga koji nam pokazuje
put istinske slobode, našega ljudskog identiteta, istinske radosti srca i mira sa
svima. Vjerovati znači slobodno se i radosno pouzdati u providnosni plan Božji o povijesti,
kao što je učinio Abraham, kao je učinila i Marija, majka Isusova. Vjera je 'da' uma
i srca Bogu, priznavanje da je Isus Gospodin. A to 'da' preobražava život, otvara
mu put prema punini značenja, čini ga novim, bogatim radosti i pouzdane nade – objasnio
je Benedikt XVI. Zaključujući današnju katehezu o vjeri Sveti je Otac ustvrdio
da današnje vrijeme od kršćana zahtijeva da budu prožeti Kristom, da rastu u vjeri
meditirajući Sveto pismo i živeći sakramentalnim životom, da budu poput otvorene knjige
koja pripovijeda iskustvo novoga života u Duhu, da svjedoče prisutnost Boga koji nas
podupire u hodu i otvara nas beskrajnom životu – zaključio je Sveti Otac, a potom
na raznim jezicima pozdravio hodočasnike. Hrvatske je hodočasnike pozdravio riječima:
Upućujem srdačan
pozdrav svim hrvatskim hodočasnicima, a osobito vjernicima iz Hvara, kao i vjernicima
iz Hrvatske katoličke misije u Achenu. Osnaženi u vjeri na grobovima apostola, svjedočite
Božju ljubav svojim životom, ustrajnom molitvom te marljivim i poštenim radom. Hvaljen
Isus i Marija!