Na prijepodnevnom zasjedanju Biskupske sinode (15. listopada) istaknuto je da prikladno
formiranje laika, potpora obitelji, te promicanje međureligijskog dijaloga mogu biti
učinkovita oruđa nove evangelizacije. Tijekom zasjedanja, na kojem je bio i Sveti
Otac, upućen je apel za mir i dijalog u Maliju. Sinodski su oci upoznati s teškoćama
Malija, društvenim, političkim, ali i crkvenim, a sukobi između privremene vlade i
pobunjenika istinska su prijetnja novoj evangelizaciji. Dok nemir u Maliju ometa društveni
razvoj i crkveni život, u Europi globalizacija pak promiče nove oblike mučeništva,
premda se ne može govoriti o prolijevanju krvi, razvidna je uporna i potajna nesnošljivost
prema kršćanima. Ne samo da se niječe Bog, nego je i nepoznat. U takovoj stvarnosti
nova se evangelizacija ima temeljiti na izobrazbi laika, na ekumenskom dijalogu i
na dijalogu među religijama – ustvrdili su sinodski oci. Vjerskoj izobrazbi laika
ima se posvetiti najveća pozornost, čak i organiziranjem lokalnih sinoda na kojima
će laici izravno sudjelovati, tako da budu kadri svjedočiti istinske vrijednosti i
ne uzmicati pred laskanjem svijeta. Ne može se biti – istaknuto je u raspravi – ili
crkveni ili svjetovni, nego u svijetu živeći svijet treba prožimati kršćanskim vrijednostima.
U biskupiji se laici trebaju umrežavati, jer ako se Crkva udaljuje od društva, onda
ni nova evangelizacije neće donijeti željene plodove – ustvrdili su biskupi. Raspravljajući
o obitelji, koja bi imala biti Crkva u malom i nositelj nove evangelizaciji, biskupi
su istaknuli da je obitelj na Zapadu postala, zbog neodgovornog poimanja slobode,
glavni društveni problem. U društvu se više cijeni navijačku od bračne vjernosti.
Kad je riječ o obitelji, Crkva ne može niti smije šutjeti jer su u opasnosti ne samo
obiteljske vrijednosti nego i samo društvo. Biskupi stoga pozivaju da obitelj, utemeljena
na braku između muškarca i žene, bude u središtu političke, kulturne i gospodarske
aktivnosti, ali isto tako potiču Crkvu da obiteljima bude obitelj. Možda je Crkva
danas više ustanova nego obitelj – primijetili su sinodski oci. Govoreći o dijalogu,
kao o sredstvu nove evangelizacije, istaknute su teškoće na putu međureligijskog dijaloga,
poglavito s islamom, primjerice pakistanski zakon o bogohulstvu; sinodski oci polažu
veliku nadu u muslimansku mladež, koju sve više privlači Evanđelje jer u njemu otkrivaju
radost, slobodu i ljubav. Ističući duboko značenje radosne vijesti – smatraju biskupi
– može se izbjeći brkanje između sekularizacije i kršćanstva, što je vrlo česta pojava
kod muslimana. Sinodski oci smatraju da bi valjalo otvoriti katehetske škole za
odrasle, jer se odrasli sve više odriču svoje odgojiteljske ulogu, premda su zabrinuti
za mlade ne skrbe se za njih. Odrasli vjeroučitelji mogu biti vjerodostojni svjedoci
vjere, čak i uspješniji od samih svećenika – istaknuli su sinodski oci. U raspravi
o ekumenskom dijalogu, sinodski su oci suglasni da je podjela među kršćanima velika
zaprjeka novoj evangelizaciji, a možda je i uzročnik europskog udaljavanja od kršćanstva
pa i slabosti europske kulture i politike. Biskupi smatraju da bi katolici i istočnjaci
morali više surađivati oko usvajanja pastoralne strategije. Ta bi se suradnja pozitivno
odrazila na europsko društvo, a ujedno bi bila snažna poruka muslimanima – istaknuto
je na prijepodnevnom zasjedanju.