Papa Benedikt XVI. u podnevnom nagovoru: Ići za Isusom vrjednije je od svega bogatstva
Bogatstvo ne daje ni sreću na zemlji, ni vječni život – istaknuo je papa Benedikt
XVI. u nedjelju, 14. listopada, u podnevnom nagovoru pred mnoštvom hodočasnika okupljenih
na Trgu svetoga Petra. Sveti se Otac osvrnuo na današnje Evanđelje o bogatom mladiću
koji poštuje sve Božje zapovijedi, ali još uvijek nije pronašao pravu sreću. Stoga
pita Isusa što mu je činiti kako bi baštinio život vječni. S jedne ga strane, kao
i druge ljude, privlači punina života; – primijetio je Papa – s druge pak, budući
da je naučen oslanjati se na svoje bogatstvo, misli da se i vječni život može na neki
način „kupiti“, možda poštujući neku posebnu zapovijed. Isus shvaća veliku želju
koja se nalazi u toj osobi, te upire u njega pogled pun ljubavi, Božji pogled. Ali,
Isus također shvaća i slabu točku toga čovjeka, a to je upravo njegova privrženost
mnoštvu njegovih dobara – istaknuo je Sveti Otac. Zbog toga mu predlaže da sve daruje
siromašnima, tako da njegovo blago – odnosno njegovo srce – ne bi više bilo na zemlji,
nego na nebesima, te dodaje: Dođi! Idi za mnom! (v.22). Ovaj međutim, umjesto da Isusov
poziv primi radosno, odlazi ožalošćen, jer se ne uspijeva odvojiti od svojega bogatstva,
koje mu nikada neće moći pružiti sreću, a ni vječni život – istaknuo je Sveti Otac. Isus
poučava svoje učenike, a i nas danas, da je bogatašu vrlo teško ući u Kraljevstvo
Božje, ali nije nemoguće. Bog, naime, može osvojiti srce osobe koja posjeduje mnogo
dobara, i potaknuti ju na solidarnost te da ih podijeli s potrebitima, sa siromašnima,
odnosno da uđe u logiku darivanja – objasnio je Papa te podsjetio na riječi svetoga
Klementa Aleksandrijskoga: Neka ova prispodoba pouči bogate da ne trebaju zanemariti
svoje spasenje kao da su već osuđeni, niti trebaju bogatstvo baciti u more, ili osuditi
ga kao podmuklo i neprijateljsko prema životu, nego imaju naučiti na koji način rabiti
bogatstvo i priskrbiti si život. Povijest je Crkve puna primjerâ bogatih ljudi
koji su svoja dobra upotrijebili na evanđeoski način, postižući i svetost. Prisjetimo
se samo svetoga Franje, svete Elizabete Ugarske ili pak svetoga Karla Boromejskoga
– rekao je na kraju Sveti Otac te zazvao Djevicu Mariju, Sjedište mudrosti, da nam
pomogne s radošću primiti Isusov poziv, kako bismo ušli u puninu života. Nakon
nagovora, Papa je podsjetio da su dan prije, u subotu 13. listopada, u Pragu blaženima
proglašeni Federico Bachstein i trinestorica njegove subraće iz Reda manje braće,
ubijeni zbog svoje vjere 1611. godine. Oni su prvi blaženici Godine vjere, i mučenici
su, a podsjećaju nas da vjerovati u Krista znači biti spremni i trpjeti s Njim i za
Njega – istaknuo je Sveti Otac.