O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Godina vjere – koja je danas svečano otvorena u Vatikanu, kao i XIII. opća redovna Biskupska sinoda o temi „Nova evangelizacija za prenošenje kršćanske vjere“, koja je započela prošle nedjelje, ovih su dana u središtu života Crkve u Domovini.
Posebna slavlja na biskupijskoj razini prigodom otvaranja Godina vjere tako su najavljena u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji, gdje će se nadbiskupijsko slavlje početka Godine vjere održati u subotu, 13. listopada u Đakovu, gdje će svečano euharistijsko slavlje u prvostolnici Svetoga Petra predvoditi đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić, dok će sljedećega dana, u nedjelju, početak Godine vjere biti obilježen na župskoj razini.
Vjernici Riječke nadbiskupije – također u subotu – uputit će se u svečanoj procesiji do katedrale Svetog Vida, gdje će se zaustaviti pred zatvorenim vratima koja će riječki nadbiskup metropolit Ivan Devčić svečano otvoriti, te tim činom simbolično otvoriti Godinu vjere i uputiti vjernicima najvažniji poziv: da i se sami, na osobnoj razini, otvore vjeri u Isusa Krista.
Godina vjere i Biskupska sinoda u središtu su i novoga broja „Glasa Koncila“, koji tim povodom donosi razgovor s dr. Nediljkom Antom Ančićem s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu, koji govori o razlozima otvaranja Godine vjere i sazivanja sinode o novoj evangelizaciji, kao i o pomacima koji se od tih inicijativa očekuju.
Glavni urednik se pak u svome komentaru osvrće na nedavno ukidanje emisije „Hvaljen Isus i Marija“ na Radiju Sljeme, te uz ostalo piše: „Izbacivanjem iz svakodnevnoga programa emisije 'Hvaljen Isus i Marija' pogođeno je barem oko milijun i pol katolika – potencijalnih povremenih ili redovitih slušatelja do kojih dopiru valovi Radija Sljeme i koji redovito plaćaju mjesečnu pristojbu, pa se nameće pitanje: kojim to legitimitetom itko na Radiju Sljeme ili na Hrvatskome radiju smije diskriminirati katolike, apsolutno većinsku skupinu u hrvatskom društvu? Nije li i to konkretan primjer 'kulturalne revolucije', o kojoj je govorio kardinal Bozanić na zagrebačkom hodočašću u Mariju Bistricu? Nije li to očit znak da je javni radio – koji bi trebao biti servis hrvatskim građanima onakvima kakvi oni jesu, a većina su katolici – uzurpirala ideologizirana skupina te ga koristi za nametanje svoje ideologije, (...), ne mareći što pritom potire i demokraciju i pluralnost?“
Ovaj broj Glasa Koncila obogaćen je i mjesečnim magazinom „Prilika“, koji je glavnu temu posvetio novoj naučiteljici Crkve sv. Hildegardi iz Bingena.
Pokreće se postupak za beatifikaciju biskupa Antuna Mahnića – objavio je to krčki biskup Valter Župan, predvodeći 8. listopada u zagrebačkoj katedrali Svetu Misu u povodu obilježavanja 55. obljetnice smrti službenice Božje Marice Stanković.
Na početku smo jednoga dugog hoda i duge pripreme. Mislim da nam lik biskupa Mahnića – i kroz Hrvatski katolički pokret i kroz različite druge stvari koje je pokretao, a posebno primjer njegova života – može biti veliko ohrabrenje u vremenu u kojemu živimo, u svijetu i u Domovini – izjavio je tom prigodom za Hrvatski katolički radio novoimenovani postulator kauze biskupa Mahnića vlč. Saša Ilijić.
Antun Mahnić, rodom Slovenac, bio je krčki biskup od 1896. do 1920. godine. Isticao se zaštitom pisma glagoljice, bio je osnivač Hrvatskog katoličkog pokreta, pokrenuo je tiskaru u Krku, a inicirao je i izdavanje više časopisa. Mahnićev najvažniji angažman bilo je okupljanje i odgajanje mladeži te širenje i obrana katoličkih moralnih načela u javnosti, prožetoj liberalizmom i sekularizacijom. Nakon Prvoga svjetskog rata, talijanske vlasti prognale su biskupa Mahnića iz Krka u mjesto Frascati, nedaleko Rima. Tamo se teško razbolio te odlazi u Zagreb gdje umire na glasu svetosti. Biskupovi zemni ostaci kasnije su s Mirogoja preneseni u crkvu Svetoga Franje Ksaverskoga u Zagrebu, a 2002. godine u krčku katedralu.
Svećenik u miru Đakovačko-osječke nadbiskupije vlč. Mirko Bingula preminuo je 10. listopada u Svećeničkom domu u Đakovu, u 69. godini života i 46. godini svećeništva. Vlč. Bingula rođen je 1943. godine u Osijeku, a za svećenika je zaređen 1967. godine u Đakovu. Pastoralno je djelovao u Osijeku, Velikoj Kopanici i Vuki, a najduže u Starim Mikanovcima, gdje je 35 godina – do umirovljenja 2011. – obavljao župničku službu.
U svakom trenutku Gospodin može stati pred vrata i pokucati. Svećenik je kao vratar, čuvar vrata, a uvjeren sam da je Mirko to uvijek bio – vratar koji je pripravan otvoriti vrata da Isus može stupiti u život čovjeka, konkretno njegovih župljana. Život mu se istrošio u službi Radosne vijesti – istaknuo je kanonik Stolnoga kaptola u Đakovu Luka Marijanović, govoreći jučer na ispraćaju pokojnikovih zemnih ostataka iz Svećeničkoga doma u Đakovu.
Sveta Misa zadušnica služit će se sutra, u župskoj crkvi Svete Klare u Starim Mikanovcima, a potom će uslijediti sprovodni obredi na mjesnome groblju.