Predstavljen program svečanoga otvaranja Godine vjere

Euharistijsko slavlje kojim će započeti Godina vjere bit će snažno prožeto znakovima koji prizivaju u sjećanje Drugi vatikanski sabor – rekao je nadbiskup Rino Fisichella, predsjednik Papinskoga vijeća za novu evangelizaciju, predstavljajući 9. listopada u Tiskovnom uredu Svete Stolice, Misu koju će Sveti Otac predvoditi u četvrtak, 11. listopada, na Trgu svetoga Petra.
Sveta Misa koja će se slaviti u četvrtak, upravo na 50. obljetnicu otvaranja Drugoga vatikanskog sabora, označit će početak Godine vjere, koja je – kako je istaknuo nadbiskup Fisichella – prigoda za oživljavanje vjere u vjernika, te za njihovo poticanje na sve uvjereniji duh evangelizacije. Ta je godina također posvećena proučavanju i boljem poznavanju saborskoga nauka, koji ima biti potpora u odgoju vjernika – posebno kroz katehezu – u sakramentalnom životu kršćanske zajednice i svjedočenju u životu, na koje su svi pozvani kako vjerodostojnost vjere ne bi bila ničim zasjenjena, nego kako bi pronašla svoju svježinu i evangelizatorsku snagu u sve dosljednijem i djelotvornijem načinu izražavanja – istaknuo je nadbiskup.
Crkva će se, dakle, spomenuti obljetnice početka Drugoga vatikanskog sabora, ali će ju i obilježiti znakovima koji jasno podsjećaju na sabor. Bit će, naime, pročitani odlomci iz 4 saborske konstitucije, i bit će ponovljena duga procesija održana 12. listopada 1962. godine. U procesiji će biti nazočni svi sinodski oci koji ovih dana sudjeluju u radovima posvećenim novoj evangelizaciji, predsjednici biskupskih konferencija iz cijeloga svijeta, te 14 saborskih otaca koji su, unatoč dobi, došli u Rim. Pozvano je 70 saborskih otaca koji su još živi, ali su ih poodmakla dob ili zdravstveni problemi spriječili da budu među nama – objasnio je nadbiskup.
Osim toga, na Misi će se rabiti isti stalak za čitanje, kao i Biblija kojom se služilo prije 50 godina. Tada se, naime, na svečanim zasjedanjima u Bazilici svetoga Petra Evanđelje stavljalo u središte kao bi svakoga podsjetilo na službu Riječi Božjoj, koja ostaje jezgra djelovanja Crkve. Na kraju, kako je Pavao VI., na svršetku Drugoga vatikanskog sabora, predao poruke Božjem narodu, tako će i Benedikt XVI. to učiniti nakon euharistijskoga slavlja. Poruke će biti predane vladajućima, znanstvenicima i filozofima, umjetnicima, sportašima, ali i radnicima, doseljenicima, djelatnicima Crvenoga križa koji će Papinu poruku ponijeti siromasima, obiteljima stradalih u prometnim nezgodama, te mladima i katehistima.
Bit će tu poznatih i nepoznatih osoba – primijetio je nadbiskup – ali upravo je to Crkva. Prolaze godine, ali snaga Drugoga vatikanskog sabora traje i dalje, sa svom svojom snažnom željom da se Kristovo Evanđelje proširi u cijelom svijetu. To činimo u nakani da kršćanima ponudimo još jedan razlog da se osjete dijelom Crkve koja ne poznaje granice i koja svakoga dana obnavlja svoju vjeru u Gospodina, i to obvezom života koji je po svom stilu paradoksalan, a koji smo pozvani preuzeti – napomenuo je nadbiskup Fisichella.
Odgovarajući na novinarska pitanja, nadbiskup je Fisichella među ostalim primijetio da u nekim trenutcima postoje određene nadstrukture koje mogu ugušiti evangelizatorsko djelovanje Crkve. Mislim da smo u određenim trenutcima previše birokratizirali crkveni život, pa i same sakramente, sakramentalni život. S tog stajališta imamo ponovno biti zajednice koje naviještaju živi susret s Gospodinom, i koje su sposobne izraziti radost tog susreta. Ako ostanemo zatvoreni u sebe, nova evangelizacija ne može početi – upozorio je nadbiskup Fisichella.
Na svršetku konferencije za tisak, ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice pater Federico Lombardi najavio je da će, počevši od sutra, na općoj Papinoj audijenciji biti i čitač za arapski jezik, koji će sažeti glavni sadržaj kateheze Svetoga Oca, i prevesti njegove pozdrave. Tu je odluku Sveti Otac donio u kontinuitetu s putovanjem u Libanon, na kojemu je bio u rujnu – napomenuo je pater Lombardi.