Tijekom opće audijencije na Trgu svetoga Petra Papa je danas u katehezi o molitvi
nastavio govor o liturgiji – bogoslužju kao povlaštenom izvoru kršćanske molitve,
rekavši da je sveta liturgija „udioništvo u Kristovoj molitvi, upućenoj Ocu u Duhu
Svetome“. Crkva je vidljiva na brojne načine, po karitativnom djelovanju, misijskim
projektima, u apostolatu, ali liturgija je povlašteno mjesto gdje se u cijelosti očituje
Crkva, čin u kojem vjerujemo da Bog ulazi u našu stvarnost a mi ga možemo sresti i
dotaknuti– ustvrdio je Benedikt XVI. U liturgiji svaka kršćanska molitva nalazi
svoj izvor i cilj. Posvećujemo li u svojem životu dovoljno vremena molitvi? Zapitao
je Sveti Otac te podsjetio što o molitvi govori Katekizam Katoličke Crkve: Molitva
je živi odnos djece Božje sa svojim neizmjerno dobrim Ocem, s njegovim Sinom Isusom
Kristom i s Duhom Svetim (2565). Molitva je dakle naviknuti se stajati u Božjoj prisutnosti
i biti svjestan te prisutnosti, imati odnos s Bogom kao što su obični naši životni
odnosi, s najbližom rodbinom, s pravim prijateljima; dapače odnos s Bogom osvjetljava
sve naše druge odnose – objasnio je Papa. Kršćanska se molitva sastoji u trajnom
gledanju na uvijek novi način u Krista – podsjetio je Papa rekavši da je ona razgovor
s Njim, stajanje u tišini pred Njim, djelovanje i trpljenje s Njim, dodajući: U Kristu
kršćanin otkriva svoj pravi identitet, a otkriti vlastiti identitet u Kristu znači
postići zajedništvo s njim. Moliti – dodao je Papa – znači uzdići se k Bogu, a sudjelovanjem
u liturgiji, usvajamo materinski jezik Crkve. Naravno, to se postupno zbiva, malo
po malo. Postupno moram uranjati u riječi Crkve, sa svojom molitvom, životom, patnjom,
radošću i mislima. Taj nas put preobražava – ustvrdio je Benedikt XVI. Nastavljajući
govor Papa je upitao, kako se uči moliti, kako rasti u molitvi? Gledajući uzor koji
nas je naučio Isus – Oče naš – vidimo da je prva riječ 'Oče', a druga je 'naš'. Odgovor
je dakle jasan: učim moliti, hranim svoju molitvu obraćajući se Bogu kao ocu i moleći
s drugima, moleći s Crkvom, prihvaćajući njezine riječi, koje mi malo po malo bivaju
bliskije i bogate smislom – rekao je Sveti Otac. Liturgija nije neka vrsta samosvojnog
očitovanja zajednice, nego je izlaženje iz sebe i ulaz u veliku živu zajednicu, u
kojoj nas Bog hrani. Liturgija uključuje općinstvo vjernika. Kršćanska je liturgija
bogoštovlje općeg hrama, uskrsloga Krista, čije su ruke raširene na križu da u zagrljaj
Božje vječne ljubavi obuhvati sve ljude. Liturgija nikada nije čin pojedine zajednice,
smještene u prostoru i vremenu. Vrlo je važno da se kršćanin osjeti i da doista bude
uključen u opću zajednicu koja je temelj i utočište pojedinca, da je uključen u Tijelo
Kristovo, odnosno Crkvu – objasnio je Sveti Otac dodajući: Ne može se moliti Bogu
na individualistički način. Liturgija nije naš čin, nego Božje djelovanje u nama i
s nama. Ne slavi pojedinac – svećenik ili vjernik – ili skupina liturgiju, nego je
ona prvenstveno Božji čin u Crkvi. Čak je u liturgiji i najmanje zajednice prisutna
cijela Crkva. Stoga nema stranaca u liturgijskoj zajednici. U svakom liturgijskom
slavlju zajedno sudjeluje cijela Crkva, nebo i zemlja, Bog i ljudi – ustvrdio je Benedikt
XVI. Kršćanska liturgija, premda se slavi u određenom vremenu i prostoru, i izražava
'da' određene zajednice, po svojoj je naravi katolička, odnosna opća, proizlazi iz
cjeline i vodi k cjelini, u zajedništvu s Papom, biskupima, vjernicima svih mjesta
i epoha. Što se neko slavlje više nadahnjuje tom sviješću, u njemu se plodnije ostvaruje
istinski smisao liturgije – istaknuo je Sveti Otac. U promišljanu o liturgiji –
zaključio je Benedikt XVI. – pozornost je često usredotočena na to kako liturgiju
učiniti privlačnom, zanimljivom, ali tada prijeti opasnost da se zaboravi bitno: liturgija
se slavi poradi Boga a ne poradi nas, ona je Božje djelo. Moramo se prepustiti da
nas Bog vodi i njegovo tijelo, odnosno Crkva – zaključio je Papa, a potom podsjetio
da sutra ide u marijansko svetište u Loretu, upravo na pedesetu obljetnica slavnog
hodočašća blaženoga pape Ivana XXIII. u marijansko svetište, koje se zbilo tjedan
dana prije otvaranja II. vatikanskog sabora. Molim vas da se pridružite mojoj molitvi
preporučujući Majci Božjoj glavne crkvene događaje koji nas očekuju: Godinu vjere
i Biskupsku sinodu o novoj evangelizaciji. Neka Sveta Djevica prati Crkvu u njezinu
poslanju naviještanja evanđelja muškarcima i ženama našega vremena – kazao je Sveti
Otac, a potom na raznim jezicima pozdravio prisutne hodočasnike. Hrvatsku je skupinu
hodočasnika pozdravio riječima: Od srca pozdravljam
i blagoslivljam sve hrvatske hodočasnike, a osobito maturante katoličkih gimnazija
u Požegi i Virovitici predvođene njihovim biskupom Antunom, kao i vjernike župe Uzvišenja
Svetog Križa iz Rume u Srbiji te članove hrvatske katoličke zajednice iz Ludwigshafena.
Dragi prijatelji, čuvajte živim plamen vjere, upaljen na vašem krštenju i podržavan
primjerima svetih mučenika, kako bi i drugi vidjeli radost vašega života u Kristu.
Hvaljen Isus i Marija!