Svetom misom naroda koju je iz katedrale u Sankt Gallenu prenosila švicarska televizija
završila je plenarna skupština europskih biskupa koja se održavala od 27. do 30. rujna,
a biskupi su na kraju skupštine uputili poruku koja se odnosi na izazove nove evangelizacije
u Europi, prenosimo je u cijelosti. Na uočnicu Godine vjere, koju je proglasio
papa Benedikt XVI. i Biskupske sinode o novoj evangelizaciji, Vijeće je europskih
biskupskih konferencija u Sankt Gallenu u Švicarskoj, službenom sjedištu organizacije,
održalo plenarnu skupštinu na poziv lokalnoga biskupa msgr. Markusa Büchela u prigodi
1400. obljetnice dolaska svetoga Gala u grad. Predsjednici su Europskih biskupskih
konferencija, okupljeni na godišnjoj plenarnoj skupštini od 27. do 30. rujna u Švicarskoj
u gradu Sankt Gallenu, raspravljali o izazovu nove evangelizacije uoči Godine vjere
koju je proglasio Sveti Otac Benedikt XVI. te su Papi, njegovu učiteljstvu i služenju
biskupi obnovili svoju zahvalnost i odanost. Svjesni smo da je naviještanje Isusa
Krista veliko Božje 'DA' čovječjem životu, slobodi i ljubavi. Evanđelje, zaista, objavljuje
istinu o Bogu-ljubavi i istinsko lice čovjeka, spašava ga od moralnoga zla i vodi
u puninu njegove ljudskosti. Svjesni velikih zastranjivanja gospodarskog i etičkog
liberalizma, želimo podsjetiti da je kao nikad kršćanstvo aktualno, i nudi svima svoje
bogatstvo vječne aktualnosti jer naviješta osobni i opći humanizam. Gledajući u Krista,
Crkva naviješta čovjeka otkupljena od grijeha, otvorena drugima i Bogu Stvoritelju,
čvrsto usidrena u Njemu, izvoru i jamcu vrijednosti koje usmjeruju djelovanje pojedinaca
i naroda. Laičke kulture, koje se sukobljavaju s raznim antropološkim vidicima,
ne trebaju sumnjičavo gledati na kršćansku poruku, koja oduvijek otvara krilo vjere
i krilo razuma. Dva krila pripadaju čovjeku i njegovoj europskoj povijesti, i u temelju
su naše uljudbe. Crkva svjedočeći istinu vjere, vlastitom baštinom mudrosti i kulture
sudjeluje u kulturološkoj i društvenoj raspravi, predstavljajući postignuća zdravog
razuma. Nakanu da se ponovno iscrtaju naravni temelji društva, kao obitelj i suživot
raznih povijesnih i vjerskih tradicija, ne smatra se slučajnom. Ispitujemo se o
svrsi neprimjerenih ponašanja i sustavnog diskreditiranja koja očituju nesnošljivost,
a katkada i diskriminaciju i poticanje na mržnju prema vjeri i kršćanskom nauku, dakle
i prema kršćanima. Kršćanski glas neki smatraju neugodnim i optužuju ga zbog nesnošljivosti
i mračnjaštva: osjećaju ga zapravo opasnim jer se slobodan glas ne sagiba pred interesima,
niti ustupa pred ucjenama. Poremećaj osobe i društva nije dobar za čovjeka, nego predstavlja
stranačke interese. Posebno cijenimo, također i u svjetlu učenja II. vatikanskog
sabora, ljudsku slobodu, kojom se treba služiti poštujući prava drugih osoba, također
i njihovo vjersko uvjerenje. Upoznali smo teško stanje katolika u Bosni i Hercegovini.
Solidarnom pozornošću patit ćemo njihovu sudbinu i nadamo da će se poštivati njihova
sloboda. Želimo u europskom kontekstu, u kojem živimo, potpuno poštivanje i raspoloživost
za dijalog bez predrasuda i drskosti. Kršćani osjećaju svoju građansku odgovornost,
a imaju bogatstvo istine koje se dvije tisuće godina očituje u plodovima služenja,
dobra i uljudbe. Naše nas poslanje obvezuje da budemo mudri pastiri zajednica nazočnih
u povijesti kao kvasac u tijestu, i kao svjetiljke koje za dobro svih blistaju Kristovim
svjetlom.