O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Euharistijsko slavlje prigodom 325. obljetnice proglašenja svetoga Josipa zaštitnikom hrvatskog naroda jučer je u zagrebačkoj prvostolnici predvodio zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško. U euharistijsko slavlje ulazimo s posebnim osjećajem pobožnosti i zahvale za održani znanstveni skup o čašćenju svetoga Josipa u hrvatskome narodu – kazao je biskup, te je u ime zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića zahvalio svima koji su uložili trud kako bismo bolje upoznali crkveno i društveno povijesno ozračje i bogatstvo kojim su vjernici oplemenjivali našu Domovinu pouzdajući se u Boga i moleći zagovor svetoga Josipa. U tom kontekstu posebno je zahvalio predsjedniku Društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije „Tkalčić“ pri Nadbiskupijskome arhivu u Zagrebu mons. dr. Stjepanu Kožulu i tajniku Društva dr. Stjepanu Razumu, te predavačima i predavačicama i sudionicima skupa o kojemu je naš Radio jučer donio iscrpnije izvješće.
Zazivajući svetoga Josipa, molimo za Hrvatsku koja je otvorena Božjoj prisutnosti; koja živi svoju vjeru u bogobojaznosti, da u tome strahu Božjemu kao vjernici poštujemo bližnje i stvoreni svijet lijepe nam Domovine – kazao je biskup Šaško u propovijedi. Molimo za Hrvatsku – nastavio je – koja osluškuje Božji glas i brine se naročito za obitelji, pozorna na odgoj djece, na dostojanstvo rada, naročito budna da ne prečuje nove tragove Božje ljubavi i potreba najpotrebitijih. Molimo za Hrvatsku koja zna služiti. Molimo za Hrvatsku koja ne živi od površnosti i buke riječi, nego od dubine susreta i šutnje koja zahvaljuje, koja se klanja i izražava ljepotu. Molimo za Hrvatsku poniznosti, da nitko u njoj ne bude ponižen; Hrvatsku spremnosti na žrtvu, da zbog sebičnosti druge ne žrtvujemo; Hrvatsku nesebičnosti i samozatajnosti, da nas oholost ne zaslijepi. Molimo za Hrvatsku nade koja u trenutačnim događajima vidi više od nametnute očitosti. Za Hrvatsku gorljivoga, a ne mlakoga srca – poručio je biskup Ivan Šaško.Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić i potpredsjednik HBK zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić održali su u utorak, 25. rujna, sastanak s ministrom financija Republike Hrvatske Slavkom Linićem u zgradi Hrvatske biskupske konferencije na zagrebačkom Ksaveru. Na sastanku je bilo riječi o potrebi usklađivanja postojećeg Sporazuma između Ministarstva financija i Hrvatske biskupske konferencije s odredbama zakona koji uređuju proračunske procese – priopćio je Tiskovni ured Hrvatske biskupske konferencije.
Apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico susreo se jučer u Ministarstvu pravosuđa s resornim ministrom Orsatom Miljenićem – priopćila je Apostolska nuncijatura. Susret se odvijao u srdačnoj atmosferi i u međusobnom povjerenju. Nuncij i ministar razgovarali su o temama koje se odnose na bilateralne odnose i na budućnost programa Mješovite komisije između Svete Stolice i Republike Hrvatske u odnosu na provedbu Ugovora, budući da je ministar Miljenić supredsjednik te komisije i Komisije za odnose s vjerskim zajednicama. Razgovarali su također o predstojećemu posjetu Svetoj Stolici predsjednika vlade Republike Hrvatske Zorana Milanovića – izvijestila je Apostolska nuncijatura.
Na nedavnome susretu s jednim od suautora knjige „Prijevara ili zabluda? Problem granice na području poluotoka Kleka“, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić „izrazio je potporu nastojanjima onih koji, u svjetlu znanstvenih činjenica i stručnih prosudaba, traže rješenja braneći istinu. Ujedno se zauzima za one stavove koji nisu na tragu ishitrenih poteza koji bi ugrozili hrvatske nacionalne interese i – ne poštujući utemeljene spoznaje – štetili hrvatskomu narodu“. Kardinal je tom prigodom istaknuo da je nedopustivo političko manipuliranje hrvatskim državnim teritorijem, naročito kada su u pitanju državne granice.
Tome kardinalovu stajalištu posvećen je i komentar novoga broja „Glasa Koncila“ (od nedjelje, 30. rujna), u kojemu se ističe kako je „iznimno važno kardinalovo upozorenje na štetnost 'ishitrenih poteza' kojima ne smije biti mjesta u državnoj politici, osobito kad se radi o pitanju hrvatskoga teritorija, a mnogostruko je životno iskustvo da se prilikom nametanja hitnosti ili ishitrenosti uvijek radi o nekom obliku manipulacije koja bi mogla biti osujećena i spriječena kad bi se dalo vremena za normalno ili redovito razmatranje i odlučivanje“. U komentaru se također navodi: „Zahtijevajući poštovanje 'znanstvenih činjenica i stručnih prosudaba', kardinal Bozanić zapravo iznosi elementarni zahtjev politici općenito, a aktualnoj glede toga graničnog pitanja posebno, da poštuje znanstvene istine, znanost kao takvu i njezine dosege u pojedinim pitanjima, te da poštuje struku kao takvu.“ „Svaka imalo dobronamjerna hrvatska politika dužna je uzeti u obzir znanstvenu i stručnu istinu o graničnom pitanju na poluotoku Kleku, a to ujedno može i biti jedini zdrav temelj za dobrosusjedske odnose s Republikom Bosnom i Hercegovinom“ – zaključuje se u komentaru „Glasa Koncila“.