U Siriji sve dramatičnije stanje, a najveću cijenu oružanog sukoba plaćaju nevina
djeca
U Siriji nasilje ne prestaje. U Damasku je 26. rujna, u sukobima koji su izbili nakon
dviju eksplozija kod Glavnog stožera sirijskih oružanih snaga u modernom središtu
grada, poginuo neodređeni broj osoba, među kojima i jedan iranski novinar. Osim toga,
nedaleko od Damaska pronađeno je 60 beživotnih tijela, među kojima žene i djeca, s
ranama od vatrenoga i oštroga oružja. U međuvremenu, s Opće skupštine Organizacije
ujedinjenih naroda koja je u tijeku u New Yorku, francuski je predsjednik Hollande
zatražio da Ujedinjeni narodi zaštite „oslobođena“ područja Sirije. Govoreći za
našu radijsku postaju o humanitarnom stanju civila, djece i manjina, te o ulozi međunarodne
zajednice, nadbiskup Silvano Maria Tomasi, stalni promatrač Svete Stolice pri Uredu
Ujedinjenih naroda u Ženevi, istaknuo je da problem nasilja nad djecom prije svega
valja staviti u opći kontekst krize u Siriji. Kriza je sve veća, a ustrajno se nasilje
posebno odražava na djecu, ona plaćaju najveću cijenu – upozorio je nadbiskup. Agencije
za humanitarnu pomoć koje su na terenu, izvještavaju nas o strahovitim stvarima –
rekao je nadbiskup Tomasi. Primjerice, kažu da su u nekim slučajevima djeca korištena,
i od strane pobunjenika, kao i od regularne vojske, kao ljudski štit u približavanju
vojnim objektima. U tim je slučajevima ubijeno nekoliko djece. Potom, oko 280.000
izbjeglica smješteno je u izbjegličkim kampovima u susjednim zemljama, i u nekima
od njih, kao primjerice u Jordanu, više od 50% tih osoba, odnosno više od 30.000,
čine maloljetnici. Osim toga, u tim je kampovima napušteno na stotine djece koja nemaju
nikoga, a nose teret traumatskoga iskustva, jer su svjedoci ubojstva članova svojih
obitelji, ili su bili bombardirani, vidjeli unakažena tijela na ulicama… Pred takvom
stvarnošću, sigurno je da međunarodna zajednica mora nastojati pomoći – upozorio je
nadbiskup Tomasi. Osvrnuvši se posebno na međunarodnu zajednicu, nadbiskup je rekao
da u ovom trenutku, kako je istaknuo i glavni tajnik Ujedinjenih naroda, nema jasne
političke volje na svim stranama u sukobu da se u Siriji zaustavi nasilje. Postoji
suglasnost o ništavnosti rata i tog sukoba koji se razvio posljednjih mjeseci, a čiji
su rezultati uistinu dramatični: između 20 i 30 tisuća poginulih, gotovo 280.000 izbjeglih,
milijun i 200 tisuća evakuiranih unutar zemlje, a oko dva i pol milijuna osoba – prema
procjenama Ujedinjenih naroda – treba humanitarnu pomoć kako bi preživjeli. Rezultati
nasilja i rata očevidni su i dokumentirani – primijetio je nadbiskup. Ali, unatoč
tomu na više strana postoje snažni politički interesi koji za sada onemogućuju okupljanje
oko stola i dogovora o prekidu nasilja, te početka pregovora o političkoj tranziciji
koja bi doista mogla poštovati interese svih manjina – kurda, kršćana, sunita, šiita,
druza i alawita – skupina koje čine Siriju i koje su do sada živjele u određenoj ravnoteži
i miru. Imamo stoga moliti i na sve načine ohrabrivati početak dijaloga, kako bi se
prekinulo nasilje, i kako bi se djeca vratila u školu i normalno rasla – potaknuo
je na kraju nadbiskup Tomasi. U dramatičnoj sirijskoj situaciji, kršćanska
je manjina u sve većim teškoćama. Tek je jučer oslobođeno 240 grko-melkitskih vjernika
koji su bili zatočeni u mjestu Qusayr na granici s Libanonom. Govoreći o dramatičnom
stanju u Siriji u razgovoru za našu radijsku postaju Marta Petrosillo, glasnogovornica
Papinske zaklade Pomoć Crkvi u nevolji, rekla je da im neprestano stižu apeli za pomoć,
govori se o humanitarnoj katastrofi. Posebno je teško kršćanima jer su pritiješnjeni
između oporbe i vladinih oružanih snaga. Premda su uvijek bili neopredijeljeni, u
početku sukoba smatrali su ih „prijateljima režima“, jer su, dok je bilo mirno, donekle
živjeli u miru – kazala je Petrosillo. Na upit o trenutačnom stanju u Siriji, odgovorila
je da iz graničnih država stižu zahtjevi za pomoć, a kršćani su ukliješteni između
sukobljenih stana, stoga ne mogu napustiti svoja sela. Sve što možemo reći je to da
su u velikim teškoćama, kao i ostalo sirijsko stanovništvo, a ranjiviji su od ostalih
jer su manjina – zaključila je Petrosillo.