Na današnjoj općoj audijenciji na Trgu svetoga Petra Sveti je Otac nastavio niz kateheza
o molitvi, govoreći o bogoslužju kao školi molitve. Prošlih smo mjeseci govorili o
molitvi u Starom i Novom zavjetu, u Psalmima i poslanicama svetoga Pavla, također
i u knjizi Otkrivenja, i posebice promatrajući jedinstveno i temeljno Isusovo iskustvo
kroz njegov odnos s nebeskim Ocem. Čovjek se samo u Kristu može ujediniti s Bogom,
jedino se u Kristu možemo obraćati Bogu kao ocu: Abba-Oče – istaknuo je Benedikt XVI.
dodajući: Poput apostola i mi smo prošlih tjedana ponavljali a i danas ponavljamo
Isusu: Gospodine, nauči nas moliti. Osim toga, da još dublje možemo živjeti osobni
odnos s Bogom, naučili smo zazivati Duha Svetoga, prvi dar uskrsloga Krista, jer On
dolazi u pomoć našoj slabosti: zapravo ne znamo kako moliti na prikladan način, veli
sveti Pavao, a vrlo dobro znamo da to sveti Pavao s pravom govori – ustvrdio je Sveti
Otac. Pitajući se kako omogućiti Duhu Svetom da me nauči moliti, u kojoj me školi
uči moliti i dolazi mi u pomoć da se ispravno obraćam Bogu, Papa je rekao da je Riječ
Božja, Sveto pismo, trajan dijalog između Boga i čovjeka prva škola za molitvu, dodajući
da ima još jedan dragocjen izvor za rast u molitvi, izvor žive vode, tijesno povezan
s prvom školom, a to je liturgija, povlašteni okvir u kojem Bog govori svakome od
nas, ovdje i sada, i očekuje naš odgovor – istaknuo je Benedikt XVI. Tumačeći značenje
riječi liturgija, rekao je da Katekizam Katoličke crkve veli da riječ liturgija izvorno
označava „javno djelo“, „službu naroda i službu u korist naroda“. Ako je kršćanska
teologije uzela tu riječ iz grčke kulture, učinila je to misleći na novi narod Božji
rođen u Kristu, koji je na križu raširio ruke da sve ljude ujedini u miru jedinoga
Boga. Služba u korist naroda, nastalog zahvaljujući uskrsnom otajstvu Isusa Krista
a ne uvjetovanog krvnom, teritorijalnom ni nacionalnom svezom. Narod je dakle nastao
iz djela Sina Božjega i njegova zajedništva s Ocem. Katekizam osim toga veli da u
kršćanskoj tradiciji riječ liturgija označuje sudjelovanje Božjeg naroda u Božjem
djelu – podsjetio je Papa pitajući u kojem Božjem djelu sudjeluje Božji narod. Rekao
je da odgovor nalazimo u saborskoj konstituciji o svetoj liturgiji. Premda se može
činiti da su dva odgovora jer se tvrdi da su Božji povijesni pothvati za spasenje
ljudi djelo Božje, čije je vrhunac smrt i uskrsnuće Isusa Krista, a veli također da
je slavljenje liturgije Kristovo djelo. Ta su dva značenja nerazdvojivo vezana jer
Isus iz Nazareta, Gospodin i Krist, razapeti i uskrsli, otkupljuje čovjeka i svijet
– ustvrdio je Sveti Otac pitajući: A gdje se danas ostvaruje otajstvo smrti i
uskrsnuća Kristova, po kojem smo spašeni? Odgovor je u Kristovu djelovanju u Crkvi,
u liturgiji, napose u sakramentu euharistije, koja uprisutnjuje žrtveni prinos Sina
Božjega, koji nas je otkupio; u sakramentu pomirenja, po kojem iz smrti grijeha ulazimo
u novi život, i u drugim sakramentalnim činima koji nas posvećuju. Vazmeno je otajstvo
Kristove smrti i uskrsnuća središte saborske liturgijske teologije – ustvrdio je Benedikt
XVI. Kakao je moguće uprisutniti Kristovo vazmeno otajstvo? Zapitao je Sveti Otac
te odgovorio: Blaženi je Ivan Pavao II. u prigodi 25. obljetnice saborske konstitucije
o liturgiji napisao: Da učini prisutnim svoje vazmeno otajstvo, Krist je uvijek prisutan
u svojoj Crkvi, poglavito u liturgijskim činima. Liturgija je stoga povlašteno mjesto
susreta kršćana s Bogom i s onim kojeg je On poslao, Isusom Kristom. Isti odgovor
čitamo i u Katekizmu Katoličke crkve: Svako sakramentalno slavlje susret je sinova
Božjih sa svojim Ocem, u Kristu i u Duhu Svetom, a taj se susret zbiva kao dijalog,
pomoću čina i riječi – objasnio je Papa dodajući: Da bi liturgijsko slavlje bilo
dobro ima biti molitva i dijalog s Bogom, prije svega slušanje i odgovor. Sveti je
Benedikt u svojem pravilu, govoreći o molitvi psalama savjetovao redovnicima (mens
concordet voci) da um usklade s glasom. Svetac dakle poučava da u moljenju psalama
riječi prethode umu. Obično, nije tako: najprije se misli, a onda slijede riječi.
U liturgiji je najprije riječ. Bog nam je dao Riječ, a sveta nam liturgija nudi riječi;
moramo ući u riječi, u njihovo značenje, prihvatiti ih, usuglasiti se s njima, tako
bivamo slični Bogu – kazao je Sveti Otac citirajući saborsku konstituciju o liturgiji. Da
se postigne potpuni uspjeh, potrebno je da vjernici pristupaju k svetoj liturgiji
s pravim raspoloženjem duše, a svoju pamet usklade s glasom i da surađuju s nebeskom
milosti kako je ne bi uzalud primili. Temeljni je čimbenik, bitan za dijalog s Bogom
u liturgiji, suglasje između riječi i srca – ustvrdio je Benedikt XVI. dodajući da
nam u usuglašavanju srca i uma može pomoći misnikov poziv da uzdignimo svoja srca
iznad svojih briga, želja, tjeskoba i rastresenosti, koji izgovara prije euharistijske
molitve: Gore srca! Skrušeno se srce ima otvoriti Riječi Božjoj i sabrati se u molitvi
Crkve da se po riječima koje sluša i izgovara usmjeri prema Bogu. Pogled se srca ima
upraviti prema Gospodinu koji je među nama, a to ima biti temeljno raspoloženje –
kazao je Benedikt XVI. Kada s takvim raspoloženjem sudjelujemo u svetoj liturgiji,
naše se srce uzdiže prema visini, prema ljubavi, prema Bogu, kao što podsjeća Katekizam
Katoličke crkve: Poslanje Krista i Duha Svetoga koje, u sakramentalnom bogoslužju
Crkve, naviješta, uprisutnjuje i priopćuje otajstvo spasenja, nastavlja se u srcu
koje moli. Oci duhovnoga života ponekad uspoređuju srce s oltarom: naše je srce Božji
oltar – kazao je Sveti Otac dodajući da dobro slavimo i živimo liturgiju ako nam je
srce upravljeno prema Bogu, ako se ujedinjujemo s Kristovim otajstvom i njegovim sinovskim
razgovorom s Ocem. Bog nas uči moliti, tvrdi Sveti Pavao – rekao je Papa te nastavio:
On nam je dao riječi da mu se obraćamo, a te riječi nalazimo u Pslatiru, u velikim
liturgijskim molitvama i u euharistijskom slavlju. Molimo Gospodina da svaki dan budemo
svjesni da je bogoslužje Božje i ljudsko djelo, to je molitva Duha Svetoga i naša,
posvema okrenuta Ocu, u jedinstvu s utjelovljenim Sinom Božjim – zaključio je Sveti
Otac, a potom na raznim jezicima pozdravio vjernike. Hrvatsku je skupinu hodočasnika
pozdravio: Srdačno pozdravljam
sve hrvatske hodočasnike, a osobito vjernike iz hrvatskih katoličkih misija u Norveškoj
i Švedskoj. Dragi prijatelji, svaki je kršćanin pozvan u svojoj sredini biti apostol
i svjedočiti dar vjere. Neka vam sveti apostoli i mučenici pomognu da ustrajete u
toj zadaći. Hvaljen Isus i Marija!