O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović primio je jučer u svome Uredu apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj nadbiskupa Alessandra D'Errica. Tijekom susreta izraženo je obostrano zadovoljstvo razvojem međusobnih odnosa između Republike Hrvatske i Svete Stolice, koji su ocijenjeni izvrsnima. Istaknuto je kako su otvorena komunikacija i međusobno povjerenje ključne sastavnice dosadašnjih odnosa koje valja i dalje njegovati. Sugovornici su razmatrali i mogućnosti daljnjeg jačanja partnerstva Crkve i države na dobrobit cjelokupnog društva – priopćeno je iz Ureda predsjednika.
Novi broj „Glasa Koncila“ (od nedjelje, 23. rujna) zbog velikoga interesa vjernika, ali i šire javnosti, donosi cjeloviti tekst propovijedi kardinala Josipa Bozanića izrečene na nedavnome zagrebačkom hodočašću u Mariju Bistricu. Kardinalova je propovijed – ističe komentator – 'iznimno značajno upozorenje iz Crkve', no bit toga upozorenje jest isključivo služenje općem dobru cjelokupnoga hrvatskoga društva i svih hrvatskih građana. Kardinalova propovijed nije, dakle, bila uperena protiv vlasti kao takve, već protiv nekih njezinih postupka, a nije niti izgovorena u korist formalne opozicije – pojašnjava mons. Miklenić. Kardinalove riječi mogu se razumjeti kao svojevrsni 'stop' revoluciji koja se razmahuje, kao upozorenje da se prestane s ideologizacijom zakona i državnih struktura, uključujući i školstvo, te da se prestanu donositi odluke koje se protive zdravome razumu i koje su protivne općem dobru, to jest legalnim i legitimnim hrvatskim nacionalnim interesima. U zaključku komentara se navodi: „Upozorenje je izvrsno došlo u času kad Vlada, kako je višekratno najavljeno – ne mareći ni za geografske i povijesne činjenice, a ni za stvarne nacionalne interese – kani uputiti na ratifikaciju sporni Sporazum Tuđman-Izetbegović, koji sam Tuđman nikada ne bi potpisao da nije bio obmanut.“ Upozorenje kardinala Bozanića treba shvatiti kao poziv nositeljima vlasti da se prestanu baviti ideologizacijom, a da se posvete podizanju gospodarstva i omogućavanju boljitka svim građanima – zaključuje se u komentaru novoga broja „Glasa Koncila“.
Vijeće Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine za hrvatsku inozemnu pastvu jučer je u Zagrebu održalo svoju jesensku sjednicu pod predsjedanjem pomoćnog biskupa vrhbosanskog Pere Sudara, predsjednika Vijeća. Raspravljalo se o svim važnim temama koje povezuju domovinsku i iseljenu Hrvatsku, podnesena su delegatska izvješća s terena o aktualnom stanju u hrvatskim katoličkim misijama, a delegati su dobili obavijesti iz Ravnateljstva. Sjednici se priključio i apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico, koji se obratio delegatima i pokazao da prati njihov predan i odgovoran rad na očuvanju hrvatskoga kulturnog identiteta u inozemstvu, svjestan doprinosa koji svi oni, kao i puk Božji koji im je povjeren u inozemstvu, daju Katoličkoj Crkvi u cjelini.
Ciklus predavanja „Hrvatski martirologij“, o hrvatskim mučenicima i prešućivanim žrtvama iz vremena II. svjetskog rata i poraća, najavljen je jučer na konferenciji za novinare u pastoralnome centru katedralne župe u Sisku. Ciklus su novinarima predstavili sisački biskup Vlado Košić i povjerenica za hrvatski martirologij Sisačke biskupije Spomenka Jurić.
Podsjetivši kako je upravo bl. papa Ivan Pavao II. potaknuo Crkve u svim dijelovima svijeta da popišu žrtve totalitarnih režima 20. Stoljeća, biskup Košić je kazao da Sisačko-moslavačka županija prema popisu koji je prijavila Policijska uprava Sisačko-moslavačka ima ponajviše žrtava komunističkog terora u Hrvatskoj. Na području županije nalazi se 119 jama i grobnica u kojima se – prema procjenama – nalaze posmrtni ostaci oko 45.000 ubijenih osoba. Biskup je podsjetio i na Zrin, simbol junaka Zrinskih i istaknuto mjesto hrvatske povijesti te mjesto jednog od najstrašnijih genocida partizana u II. svjetskom ratu. Na Malu Gospu 1943. godine tamo je pobijeno oko 300 mještana, selo spaljeno, župna crkva Našašća sv. Križa srušena, a preostali stanovnici, uglavnom žene i djeca, iseljeni u Slavoniju. Premda župa Zrin danas nema župljana, ponajviše zbog oduzimanja imovine „u ime naroda“, biskup je najavio u sljedećoj godini početak izgradnje crkve Našašća sv. Križa, kao simbola povratka i spomena na stradanje Zrinjana.
Prvo predavanje iz Ciklusa „Hrvatski martirologij“ jučer je održao dr. Miroslav Akmadža s Hrvatskog instituta za povijest, na temu „Politika komunističkog režima prema Katoličkoj Crkvi“. Sljedeće predavanje i promociju istoimene knjige 26. rujna održat će prof. dr. Josip Jurčević s Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“, na temu „Prikrivena stratišta i grobišta“, a 3. listopada Ciklus će zaključiti predsjednik Komisije HBK i BK BiH za hrvatski martirologij gospićko-senjski biskup Mile Bogović s temom „Potreba za hrvatskim martirologijem“.