Nakon poziva nadbiskupa Nikole Eterovića, glavnoga tajnika Biskupske sinode, Sveti
je Otac jučer popodne u bazilici svetoga Pavla u Harissi potpisao Apostolsku posindsku
pobudnicu 'Crkva na Srednjem istoku', koja je istinsko očitovanje Papine pastoralne
skrbi za Srednji istok, naročito u sadašnjem vremenu. Podijeljena je u tri dijela,
uvod i zaključak, a odnosi se uglavnom na kršćansko svjedočenje u srednjoistočnom
kontekstu, na međureligijski dijalog sa Židovima i muslimanima, koji kao i kršćani
vjeruju u jednoga Boga s osudom nesnošljivosti, diskriminacije, marginalizacije ili
progona radi religije. Pobudnica podsjeća da kršćani nisu slučajno na Srednjem istoku,
oni su tu oduvijek i s drugima su oblikovali lokalne kulture – istaknuto je u dokumentu. Naročito
katolici imaju pravo i dužnost sudjelovati u građanskom životu regije i ne smije ih
se smatrati građanima druge kategorije. Stoga je Sveti Otac upozorio na dužnu zaštitu
vjerske slobode, svete i neotuđive, temelja svih sloboda, koja podrazumijeva slobodan
izbor vlastitog vjerovanja i njegovo javno očitovanje, bez opasnosti za život – stoji
u dokumentu. Papa u dokumentu govori i o laičnosti i fundamentalizmu. U krajnjem
obliku laičnost se očituje kao sekularizam koji teži zabrani javnog očitovanja vjere,
jer državu ovlašćuje da regulira to područje. Zdrava pak laičnost razlikuje vjeru
i politiku i potiče njihovo uzajamno poštivanje. Glede pak vjerskog fundamentalizma
tvrdi se da je u porastu i zbog sadašnje društveno-političke nesigurnosti i zbog neispravnog
shvaćanja vjere, a cilj mu je ovladati savješću osoba. Stoga Sveti Otac zahtijeva
od svih vjerskih vođa Srednjega istoka da iskorijene tu pojavu, smrtnu opasnost za
sve vjernike. Dokument se sučeljava i s vrućim problemom iseljavanja kršćana iz
bliskoistočnih država. Papa upozorava da Srednji istok bez ili s malo kršćana neće
biti to što jest, stoga je pozvao političke vođe da ne pretvaraju regiju u jednobojnu
stvarnost, a pozvao je i vjerske vođe da pomognu vjernike u dijaspori. U drugom
dijelu dokumenta Sveti se Otac obraća osoblju Katoličke crkve: patrijarsima, biskupima,
svećenicima, sjemeništarcima i redovnicima. Sve je podsjetio na važnost jedinstva
s Rimskim biskupom, odvažnog naviještanja evanđelja, ispravnog upravljanja crkvenim
dobrima, svjedočenja neporočnim životom, na utemeljenje u Riječi Božjoj. Pozvani su
laici, udovi Crkve po krštenju, da hrabro svjedoče Krista, promičući vjersku slobodu
i poštivanje dostojanstva ljudske osobe. Papa se u dokumentu osvrnuo i na obitelj,
tražeći da joj se pomogne u teškoćama, tvrdeći da je ona božanska ustanova, utemeljena
na nerazrješivom sakramentu braka između muškarca i žene. Obitelj ima otkriti svoj
istinski identitet da bude Crkva u malom, učiteljica molitve, izvor zvanja, škola
etičkih vrijednosti, temeljna društvena stanica. A u obitelji, neka žena bude jednaka
muškarcu i neka ne bude diskriminirana, jer takvi čini vrijeđaju Boga – ustvrdio je
Benedikt XVI. Papa se obraća i mladima, potaknuo ih je da se ne boje biti kršćani
i gajiti prijateljstvo s Isusom, a pozvao ih je da mudro gledaju na modernost, da
ih ne zavodi materijalizam ili neumjesno služenje nekim društvenim mrežama koje uništavaju
istinske ljudske odnose. Osim toga, potaknuo je roditelje, odgojitelje i ustanove
da štite prava djece od samog začeća. U trećem dijelu pobudnice Sveti je Otac preporučio
istinski biblijski pastoral da bi se odstranile predrasude i pogrješne ideje, a istaknuo
je važnost bogoštovlja, čija se obnova, gdje je potrebna, ima temeljiti na Riječi
Božjoj. Papa je istaknuo i bitnost krštenja, koje omogućuje zajedništvo i solidarnost,
te sakramenta praštanja i pomirbe za promicanje mira. Dokument podsjeća da je evangelizacija
bitno poslanje Crkve te da stoga i katolici Srednjeg istoka imaju obnoviti svoj misionarski
duh. Veliki poticaj za obnovu može proizići iz Godine vjere. Posebno je zahvalio svima
koji djeluju u odgojnim centrima, školama, katoličkim sveučilištima jer očituju da
se odgajajući za snošljivost i na Srednjem istoku može živjeti u poštivanju i suradnji. Dokument
osim toga predlaže i neke konkretne smjernice, poput zajedničkog prijevoda Očenaša
na lokalne jezike, proglašavanja Biblijske godine i godišnjeg tjedna Biblije; poticanja
novih oblika komunikacija, bitnih za evangelizaciju; te ekumenskog dogovora o priznavanju
krštenja između Katoličke i drugih crkvi s kojima se vodi teološki dijalog. Na kraju
Papa zahtijeva slobodan pristup vjernicima u sveta mjesta. Na posljednjim stranica
pobudnice Papa ponovno poziva na pravedan prijateljski mir. Političari i vjernici
imaju učiniti sve da se uklone uzroci trpljenja stanovništva na Srednjem istoku, a
kršćani zajedno i odvažno trebaju svjedočiti Krista. Riječ je o teškom i vrlo uzvišenom
svjedočenju – zaključio je Benedikt XVI.