Papa u zračnoj luci u Beirutu

Papa je Benedikt XVI. danas, 14. rujna, u ranim poslijepodnevnim satima stigao u Beirut, u prigodi svojega 24. međunarodnog apostolskog putovanja. Posjet je to koji već od prvoga govora, tijekom svečanosti dobrodošlice u međunarodnoj zračnoj luci „Rafiq Hariri“, pokazuje dimenziju mira koji je Srednjem Istoku hitno potreban. Sveti je Otac istaknuo da se libanonski model suživota ima ukorijeniti u nazočnosti Boga u životu svakog čovjeka. U zračnoj su luci, osim libanonskoga predsjednika Michela Sleimana, Papu dočekali najviši državni predstavnici, patrijarsi, libanonski biskupi, te pravoslavni i muslimanski uglednici, i predstavnici iz svijeta kulture.
Papa je Benedikt XVI. pošao na Srednji Istok kao hodočasnik mira. Njegovo je putovanje u Libanon započelo u znaku prijateljstva prema Libanoncima, i prema svim narodima toga područja, bez obzira na njihovu vjeru. Ovaj je pohod, koji je Papa snažno želio, libanonski narod dugo očekivao, a njegovu je radost u govoru dobrodošlice sažeo libanonski Predsjednik, spomenuvši pritom pohod Ivana Pavla II. toj zemlji, te odnose Libanona sa Svetom Stolicom.
Sveti je Otac pak u svojemu govoru podsjetio da je jedan od glavnih razloga putovanja potpisivanje posinodske pobudnice „Crkva na Srednjem Istoku“, te zahvaljujući svima koji su se zauzeli za ostvarivanje tog pohoda, spomenuo uske veze između Libanona i Svete Stolice, koji su i vidljivo istaknuti u nazočnosti kipa svetoga Marona u Bazilici svetoga Petra. Lijepo je vidjeti da iz Petrova svetišta sveti Maron stalno posreduje za Libanon i Srednji Istok – rekao je Papa te istaknuo da ne zaboravlja žalosna i bolna zbivanja koja su tijekom dugih godina mučila Libanon. Potom je istaknuo model suživota u toj zemlji kao primjer za cijelu regiju, te zahvalio svima koji se zauzimaju u traženju putova jedinstva i sloge, posebno među vjerskim zajednicama.
Sretan suživot u Libanonu ima pokazati cijelomu Srednjem Istoku, kao i ostalim dijelovima svijeta, da unutar jedne države može postojati suradnja među različitim crkvama, među svim dijelovima jedne Katoličke Crkve, i to u duhu bratskoga zajedništva s drugima – istaknuo je Sveti Otac te napomenuo da je suživot i smjeran dijalog među kršćanima i njihovom braćom drugih religija moguć. Primijetivši potom da je ta ravnoteža krajnje osjetljiva, istaknuo je da bi se mogla prekinuti kada je podvrgnuta pritiscima koji su prečesto podložni interesima, protivni i strani skladu i blagosti libanonskoga naroda. Tu se ima dokazati stvarna umjerenost i velika mudrost – istaknuo je Sveti Otac te dodao da razum ima prevladati nad jednostranom strašću kako bi se poduprlo opće dobro sviju.
Istaknuvši da je pravi mir ukorijenjen u nazočnosti Boga, Papa je rekao da će način zajedničkoga života, suživot koji Libanon želi posvjedočiti, biti dubok samo ako se temelji na gostoljubivom pogledu i naklonosti prema drugomu, ako je ukorijenjen u Bogu koji želi da svi ljudi budu braća. Poznata libanonska ravnoteža koja želi i dalje biti stvarnost, može se nastaviti zahvaljujući dobroj volji i zauzimanju svih Libanonaca – primijetio je Sveti Otac te dodao da će tako uistinu biti uzor za stanovnike cijeloga tog područja, kao i za cijeli svijet. Ipak, - dodao je Papa – nije riječ o samo ljudskom djelu, nego o Božjem daru koji se ima uporno tražiti, ustrajati po svaku cijenu, te odlučno učvršćivati.
Dolazim u Libanon kao hodočasnik mira, kao Božji prijatelj, i kao prijatelj ljudi – rekao je Sveti Otac te istaknuo da su u njegovim molitvama boli brojnih koji trpe na području Srednjega Istoka. I za njih dolazim kao hodočasnik mira – dodao je Papa. Mir vam svoj dajem, kaže Krist – rekao je na arapskom jeziku Sveti Otac te dodao – Osim Libanona, duhom dolazim i u sve zemlje Srednjega Istoga kao hodočasnik mira, prijatelj Božji i prijatelji svih stanovnika svih zemalja regije, bez obzira na njihovu pripadnost i vjeru.