Crkvena zbivanja u BiH - pripremio msgr. Ivo Tomašević

Međunarodni susret za mir, koji je pod geslom: „Naša je budućnost živjeti zajedno - Religije i kulture u dijalogu“ organizirala Zajednica Svetog Egidija u dogovoru sa sve četiri Crkve i vjerske zajednice, sudjelovalo je oko stotinu poglavara svih vjera i konfesija iz svijeta te političkih lidera i uglednika iz oblasti kulture i javnog života iz više od šezdeset zemalja,. Na svečanom otvorenju, 9. rujna, pročitana je i Poruku Svetog Oca Benedikta XVI. „Razlog je radosti i utjehe vidjeti da to hodočašće mira, koji je blaženi Ivana Pavao II. otpočeo u Asizu u listopadu 1986., nastavlja donositi plod“, stoji u Poruci. Treba reći da taj duh Asiza na osobit način u Sarajevu njeguju bosanski franjevci redovito organizirajući godišnju zajedničku molitvu u duhu Asiza. Na pet mjesta u središtu grada Sarajeva, 11. rujna upriličena je molitva za mir svih nazočnih poglavara i vjernika raznih religija od kojih je oko 2000 došlo iz raznih zemalja Europe i svijeta. Kršćani – katolici, pravoslavni, evangelici, anglikanci metodisti, adventisti, baptisti… molili su ispred katedrale Srca Isusova. Muslimani su se okupili na molitvu u Gazi Husrev-begovoj džamiji u srcu Baščaršije, a u Aškenaskoj sinagogi u starom dijelu grada Sarajeva okupili su se Hebreji da poslušaju i Božju riječ i mole za mir. U starom dijelu grada priređeni su prostori i za molitvu budista, zoroastrijanaca i sljedbenika Tenrykio. Nakon završetka molitava, upriličen je susret svih molitelja i međusobno davanje znaka mira.
Pred sam početak mirovnog susreta katolici su 8. rujana slavili svečanu Misu u katedrali Srca Isusova u Sarajevu. Katedrala kao i trg ispred katedrale bio je ispunjen brojnim vjernicima koji su Misu pratili putem video zida. „Molitva nam je bila snaga u izdržavanju strahota rata, a sada se sve više nadvija oblak beznađa, pa nam je važno da iz ovog grada krene poruka nade, poruka pozitivne energije da nije grijeh što smo različiti, nego potreba u različitosti stvarati život i suživot u toleranciji i nastojanjima izgradnje boljeg sutra“, rekao je predvoditelj Euharistije kardinal Vinko Puljić, nadbiskup metropolit vrhbosanski. Na kraju Mise nazočnima se obratio patrijarh srpski gospodin Irinej ističući da mu je drago što je došao u Sarajevo, grad u kojem žive pravoslavni, katolici i muslimani. Naglasio je da je lijepo vidjeti sjedinjene kršćane na kojima je Božji Duh podsjećajući da su pozvani biti braća i djeca Božja i ističući da se ne može biti dijete Božje ako se ne ljubi ono što Bog ljudi. Sutradan, 9. rujna, sedmorica kardinala, svećenici, redovnici i redovnice i vjernici pridružili su se patrijarhu Irineju i svim drugima u Svetoj arhijerejskoj liturgiji u Sabornom hramu gdje se kardinal Puljić obratio nazočnim vjernicima.
Međunarodni susret za mir završen je čitanjem, potpisivanjem i izručivanjem „Apela za mir 2012.“ koji je pročitalo četvoro mladih različitih naroda i religija. „Različiti smo. Ali naše jednodušno uvjerenje je ovo: živjeti zajedno među različitim narodima je moguće u svim dijelovima svijeta, i veoma je plodonosno. To je moguće u Sarajevu i bilo gdje drugdje. Potrebno je odgovorno pripremati budućnost. U ovome je velika odgovornost religija. Ovih dana u Sarajevu smo živjeli milost dijaloga i vidjeli kako stvarati budućnost. Religije mogu naučiti svakog muškarca i ženu kao i sve narode umjetnosti zajedničkog življenja po dijalogu, međusobnom poštivanju, poštovanju slobode i različitosti. Tako mogu stvoriti humaniji svijet. Zato jer smo svi jednaki i svi različiti“, stoji u Apelu za mir.
Tijekom trodnevnog mirovnog susreta održano je čak 28 panela od kojih su pojedini bili vrlo dobro posjećeni. Govoreći na temu: „Balkan i Europa“, pomoćni biskup vrhbosanski mons. dr. Pero Sudar je, između ostalog, kazao da je bolja budućnost Balkana teško zamisliva izvan zajednice europskih naroda, koja se sve više prepoznaje u Europskoj uniji, ali i da Europa i Europska unija bi bez država Balkana ostala necjelovita i nestabilna. „Zato se, sam od sebe, nameće zaključak, kao što je neophodno da Balkan od mjesta sukobljavanja postane mjesto susretanja, tako i europska sporenja oko Balkana trebaju prerasti u dogovor o Balkanu. To će politici Europske unije ali i svijeta dati tako potrebnu vjerodostojnost. Crkve i vjerske zajednice ne mogu zanemariti svoju pozitivnu ulogu djelovanja u korist razumijevanja i prihvaćanja ljudi kao djece Božje vrijedne ne samo poštovanja nego i ljubavi i solidarnosti“, kazao je biskup Sudar.

Predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović, koji je sudjelovao na mirovnom susretu, susreo se 9. rujna u nadbiskupskoj rezidenciji u Sarajevu s kardinalom Puljićem. Središnja tema razgovora bila je trenutna situacija Hrvata katolika u Bosni i Hercegovini kao i traženje najboljih načina da se pomogne ostanak i, na osobit način, povratak u dijelovima odakle se osobito prognani i kamo su se vratili u malom broju kao što je to slučaj u bosanskoj Posavini. Kardinal Puljić je istaknuo nastojanje Crkve da se ne povlači ni iz jednog dijela BiH u kojima su katolici živjeli te ukazao na potrebu jedinstvenog zauzimanja hrvatskih političara unutar Bosne i Hercegovine na planu opstanka i povrataka i to u svim dijelovima BiH kao i potpore države Hrvatske u izgradnji zemlje u kojoj će živjeti jednakopravni narodi i ljudi sa svim pravima i slobodama. „Pred nama su lokalni izbori i važno nam je da se podupru ti lokalni izbori – ne stranački već nam je važno da Hrvati uđu u vlast u lokalnim zajednicama kako bi mogli kroz legalne strukture boriti se za svoja prava. Osim toga, vrlo je važna potpora R. Hrvatske u programima kojima se podržava naš opstanak i to ne samo da se ljudi vrate u BiH nego da u njoj ostanu“, kazao je kardinal Puljić novinarima nakon susreta.
Kardinal Puljić i biskup banjolučki mons. dr. Franjo Komarica, predsjednik Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, 12. rujna u Sarajevu primili su američkog veleposlanika pri Svetoj Stolici Miguela Diaza. „Vaše svjedočanstvo je svjedočanstvo za sve nas“, kazao je veleposlanik Diaz zahvaljujući kardinalu Puljiću za govor izrečen tijekom ceremonije zatvaranja spomenutog mirovnog susreta koje su svjedočanstvo u teškom razdoblju u BiH. Istaknuo je da američka veleposlanstva podržavaju ulogu Crkve na planu pomirenja i povratka, a posebno povratka Hrvata na svoja ognjišta. Biskup Komarica je, između ostalog pojasnio da je na prostoru RS prije rata živjelo oko 220.000 katolika dok je kraj rata u tom dijelu BiH dočekalo samo njih oko 9.500 te da ih danas, 17 godina nakon rata, ima samo oko 11.000. „Katolicima nije potrebna milostinja nego zajamčena mogućnost doprinositi dobru ove zemlje“, ustvrdio je biskup Komarica, upoznajući veleposlanika Diaza sa zaključcima Okruglog stola održanog 11. lipnja 2012. u Banjoj Luci na temu: „Održivi povratak bosanskih Hrvata - stanje i perspektive“ u kojima se traži „neodgodiva i dosljedna primjena Anexa 7 Dejtonskog sporazuma, što znači omogućavanje sigurnog povratka prognanih i izbjeglih Hrvata na njihova ognjišta posebice na područje Bosanske Posavine i Srednje Bosne.
Preč. dr. Darko Tomašević, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu, 12. rujna tijekom Euharistijskog slavlja u sarajevskoj katedrali Srca Isusova, svečano je ustoličen za kanonika Kaptola vrhbosanskog. Svetu misu predslavio je kardinal Puljić i novog kanonika uveo u službu predajući mu kanonički plašt i kanonički križ te uvodeći ga u kanoničku klupu u prezbiteriju katedrale. Dr. Tomašević je kao kanonik naslijedio umirovljenog mons. dr. Matu Zovkića, bivšeg profesora na KBF-u u Sarajevu i biskupskog vikara za ekumenizam.