Papa primio u audijenciju sudionike 23. međunarodnog mariološkog kongresa
U Mariji Crkva prepoznaje sebe, svoje zvanje i poslanje – istaknuo je papa Benedikt
XVI. u govoru sudionicima 23. međunarodnog mariloško-marijanskog kongresa, koje je
prije podne primio u dvorištu Apostolske Palače u Castel Gandolfu. Tema je 23. međunarodnoga
mariološkog kongresa 'Mariologija nakon II. vatikanskog sabora. Prihvaćanje i perspektive'
vrlo svrsishodna jer je sukladna s obilježavanjem 50. obljetnice II. vatikanskog sabora
– ustvrdio je Sveti Otac. Podsjećajući na govor pape Ivana XXIII. u prigodi otvaranja
II. vatikanskog sabora, Papa je rekao da je blaženi Papa želio da sabor započne 11.
listopada, na isti dan kada je 431. godine u Efezu Blažena Djevica Marija proglašena
Bogorodicom. U spomen na taj izvanredni događaj 11. listopada započinje Godina vjere,
koju je Benedikt XVI. proglasio s motu propio Porta fidei, gdje je Marija predložena
kao primjeran uzor vjere, čiju – kako je rekao – posebnu zaštitu i zagovor zazivam
na hod Crkve, povjeravajući njoj, blaženoj jer je vjerovala, ovo milosno vrijeme.
I danas se, draga braćo i sestre, Crkva raduje slaveći Rođenje Blažene Djevice Marije,
koja je presveta i zora našega spasenja – kazao je Benedikt XVI. Podsjećajući na
povijest današnjega blagdana, rekao je da sveti Andrija Kretski tvrdi da je pravo
značenje i svrha ovoga događaja Utjelovljenje Božje riječi. Zaista, Marija je rođena,
mlijekom zadojena i rasla je da bude Majka Kralja vjekova, majka Božja. To drevno
svjedočanstvo uvodi u srž teme o kojoj se raspravljalo na kongresu, a to je II. vatikanski
sabor želio naglasiti u osmom poglavlju dogmatske konstitucije o Crkvi 'Svjetlo naroda'
(Lumen gentium): Blažena djevica Marija Bogorodica u otajstvu Krista i Crkve. Riječ
je o intimnoj svezi između otajstava kršćanske vjere koju je Sabor predložio kao obzor
da se shvate pojedine sastavnice baštine katoličke vjere – kazao je Papa. Papa,
jer je kao stručnjak sudjelovao na II. vatikanskom saboru, podsjetio je na saborsku
raspravu o ulozi Blažene Djevice u povijesti spasenja. Odlučeno je 23. listopada 1963.
godine da se u dogmatskoj konstituciji o Crkvi govori i o Majci Božjoj jer je Marija,
polazeći od Riječi Božje, patrističke i liturgijske tradicije te teološkog i duhovnog
promišljanja, tijesno povezana s temeljnim otajstvima kršćanske vjere. Marija je,
čija prije svega naglašena vjera, uključena u otajstvo ljubavi i zajedništva Presvetoga
Trojstva; njezina je suradnja u Božjem planu spasenja i u Kristovu posredništvu jasno
istaknuta, tako je postala uzor i uporište za Crkvu koja u njoj prepoznaje sebe, vlastito
zvanje i poslanje – istaknuo je Benedikt XVI. Saborski tekst, premda ne iscrpljuje
sve problematike glede Majke Božje, ipak je bitan hermeneutički obzor za svako naknadno
promišljanje, a dragocjena je točka ravnoteže, uvijek potrebne, između teološke racionalnosti
i vjerničke pobožnosti. Stoga lik Majke Božje valja osvijetliti iz raznih i dopunjujućih
kutova: premda je uvijek valjan 'put istine' ipak ne valja zanemarivati put ljepote
i ljubavi u produbljivanju postojane Marijine vjere, njezine ljubavi prema Bogu, njezine
nepokolebive nade. Papa je na kraju potaknuo sudionike kongresa da idu putom koji
je zacrtao II. vatikanski sabor. Ponudite svoje stručni prinos promišljanja i pastoralnih
prijedloga da skora Godina vjere za sve Kristove vjernike bude vrijeme milosti u kojem
nam prethodi Marijina vjera i prati nas kao zvijezda vodilja, i kao uzor punine i
kršćanske zrelosti u koju možemo s pouzdanjem gledati i iz nje crpiti polet i radost
da sa sve većim zauzimanje i dosljednošću živimo svoj poziv djece Božje, braće u Kristu,
živih udova njegova Tijela – Crkve – zaključio je Benedikt XVI.