Lionski nadbiskup kardinal Philippe Barbarin o laičnoj državi kao dobru te o laicističkom
mentalitetu kao zlom
Lionski kardinal Philippe Barbarin, primas Francuske, vrlo je poznat kao zauzetnik
na ekumenskom i međureligijskom polju. Nedavno je u intervjuu dnevniku Figaro upozorio
političare da ne udaljuju brak od njegove prirodnosti u jedinstvu žene i muškarca
priklanjajući se protuprirodnosti istospolnih brakova, koji se onda niti ne mogu tako
nazivati. U prigodi Meetinga u Riminiju koji danas završava, za katolički je talijanski
dnevnik Avvenire također dao intervju te je na početku odmah govorio o godini vjere
kao izvrsnoj inicijativi pape Benedikta XVI., slično kao i o godini svećeništva kada
je i Lyon izgledao kao predgrađe Arsa. Očito je da je toj godini prethodio i prošlogodišnji
svjetski susret mladeži u Madridu kad je mladima podijeljen Youcat, sažetak Katekizma
Katoličke Crkve, ističe lionski nadbiskup. S tim je u vezi odmah dodao da su ponosni
kao prvenci Crkve gdje se rado prisjećaju sjajne povijesti svojih mučenika, ali odmah
veli da mi moramo živjeti za danas i za budućnost te se imamo ozbiljno kao Crkva pitati
jesmo li Gospodinovi službenici i svjedoci? Na pitanje kako se u Francuskoj pokazuje
misionarski zanos, kardinal odgovara da su u Francuskoj vrlo sretne okolnosti što
postoje mnogi pokreti, udruge, škole, pa i visoke škole poput dominikanske u Toulousi
ili u Parizu gdje se ljudi obnavljaju duhovno i intelektualno. U tom smjeru u njegovoj
pak nadbiskupiji postoje takozvani vjerski laboratoriji koji su nastali na poticaj
blaženoga pape Ivana Pavla II. Odmah je uslijedilo i pitanje o poteškoćama, pa
je kardinal kazao kako su u biti prilično osiromašeni zbog nedostatka zvanja i mnogih
redovničkih kuća koje se zatvaraju. Svake godine, primjerice zaredim za svoju nadbiskupiju
dva svećenika a umre ih dvadeset. No istodobno osjećamo i pravi dinamizam i zapanjujuću
vitalnost. Postoje poteškoće u mnogim biskupijama, ali svuda se osjećaju i snage obnove,
ističe lionski kardinal. Na novinarov upit kako se čuje glas Crkve u društvu i
jesu li katolici izazov u društvu, kardinal jednostavno odgovora: Imamo slobodu govora,
ali i dužnost da govorimo za dobro svih, pogotovu u ovo doba raširene dvojbe, uopće
o budućnosti naše uljudbe. Kadšto imam dojam da naša demokracija pili granu na kojoj
živi. Kao što se Francuska počela gubiti kad se kralj proglasio kraljem sunca, tako
je u opasnosti društvo koje se proglašava apsolutnom demokracijom a da se pritom zaboravlja
da je svaka vlast prvotno zato tu da služi. Oni koji su na vlasti, teško ostaju ponizni
i pomalo se žele igrati Boga donoseći zakone protivne temeljima društva, ističe također
kardinal Barbarin. Na kraju je bilo pitanje o laicizmu, a kardinal odgovara: Francuska
živi s posljedicama staroga sukoba. Sa zakonom iz 1905. godine o odvojenosti države
i Crkve, država jamči slobodu vjere te prepušta vjernicima odgovornost financiranja
Crkve. To je na čast katolicima, jer primjerice godišnje školovanje jednog bogoslova
košta 20 tisuća eura. No problem je, ističe kardinal, što se iza riječi laičnost često
krije određena mržnja prema vjeri. To znači, laička država da, ali laicistički mentalitet
ne. Bivši je predsjednik stvorio izreku o pozitivnoj laičnosti, ali spontano se uočilo
da to nije točno, jer se Francuska stalno nalazi u vrlo očitom procijepu između dviju
starih struja: poštovati vjeru ili se boriti protiv nje, zaključuje lionski kardinal
u intervjuu talijanskom katoličkom dnevniku Avvenire.