O životu Crkve u Bosni i Hercegovini izvještava mons. Ivo Tomašević

Križnim putem u ratom srušenoj i prognanoj župi Brusnica kod Bosanskog Broda, koja se polako obnavlja i diže iz pepela, te Svetom misom na ruševinama župne crkve, 24. kolovoza započelo je obilježavanje dvadesete obljetnice progonstva Hrvata katolika s prostora Derventskog dekanata odnosno tog dijela Bosanske Posavine. Govoreći o tome za Hrvatski katolički radio, nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić je istaknuo da treba ohrabriti ljude i ne dopustiti da ih se otrgne od njihova rodnog kraja. „Ima još uvijek onih koji nisu prodali svoju imovinu i rado dolaze u svoj kraj. Treba ih povezati sa zavičajem, osobito one koji rade u drugim europskim zemljama, kako bi svoju ljubav prema Posavini pretočili na pokoljenja… Raduje me na pojedinim slavljima vidjeti prepune crkve vjernika koji su se dovezli u autima sa stranim pločicama, a vidim da ljudi dovode djecu i unučad. Iako su otišli iz toga kraja, Posavina iz njih nije izišla, žive s njom i vraćaju joj se“, kazao je kardinal Puljić ističući da su obnovljene crkve simbol opstanka i budućnosti. U vezi s problemima i poteškoćama u ostvarenju povratka Hrvata u Bosansku Posavinu, kardinal Puljić je rekao da je zakazala lokalna politika Republike Srpske koja je imala podršku i nekih međunarodnih čelnika, a koji su itekako radili na tome da povratka ne bude. „Bilo je tako od samoga početka gdje su smetali, krali, provocirali sve do izjava da nas uopće nema na popisu da smo tu bili. A i hrvatski političari kao da su ignorirali Posavinu i Srednju Bosnu te se zaustavili samo na jednom dijelu - Hercegovini. To je jedan grijeh naših političara. Ali ni hrvatska država nije dovoljno imala sluha za taj vapaj koji su ljudi pokazivali te su pojedinim gestama i oni ometali ostvarenje povratka”, kazao je kardinal Puljić.

Derventski dekanat je jedan od 13 dekanata Vrhbosanske nadbiskupije, a ima 15 župa u kojima sada pastoralno djeluje 19 svećenika. Godine 1991. na području ovog dekanata živjelo je nešto manje od 50.000 katolika, a danas ih ima tek nešto više od 1000. „Obilježavanje obljetnice stradanja započinjemo s pobožnošću Križnog puta u župi Brusnica s porukom Isusu: Tvoji smo, Tvoji uvijek, Gospodine. I s molitvom: ako je Tvoja volja, oživi svoje župe, vrati naše izgnanike, učini čudo, Ti to možeš. Vrati nas, Gospodine, domu, jer volimo svoju baštinu, svoju Posavinu. Marijo majko naša, vodi nas putem Sina svoga, prati i nas, djecu svoju na našem životnom putu sada i na času smrti naše“, poručili su svećenici Derventskog dekanata svojim župljanima.

U povodu dvadesete obljetnice biskupskog ređenja mons. dr. Ratka Perića, biskupa mostarsko-duvanjskog i apostolskog upravitelja trebinjsko-mrkanskog, koje je bilo 14. rujna 1992., mjesečnik „Crkva na kamenu“ objavio je intervju s njim. Odgovarajući na pitanje don Ivana Štironje, što bi izdvojio od onog što se događalo u posljednjih 20 godina na prostorima Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije, kazao je da je vrijedno što katolici primaju i pohađaju sv. sakramente: krštenje, krizmu, ispovijed, Misu, ženidbu, bolesničko pomazanje. „Približavamo se gotovo stopostotnoj praksi sakramenata. Imali smo u Hercegovini značajan broj svećeničkih ređenja. Dobro je što se puno toga materijalno obnovilo što je bilo u ratu srušeno…Osnovano je pet župa u Mostaru. Nastojali smo oko duhovnih zvanja“, rekao je biskup Perić navodeći brojne crkvene institucije koje dobro funkcioniraju kao i brojna izdanja među kojima i oko 40 monografija o župama u Hercegovini. Dodao je i da je Sveta je Stolica pozvala nekoliko svećenika iz tih biskupija u biskupsku službu. Istaknuo je da ga najdublje pogađa psovka u narodu kao i dva velika problema ili fenomena – hercegovački i međugorski koji nisu samo mjesnoga karaktera.

U prostorijama Biskupskog ordinarijata u Banjoj Luci, 23. kolovoza započeo je trodnevni seminar koji održava prof. dr. Tomislav Ivančić. Prvog dana susreta okupili su se svećenici koji djeluju u Banjolučkoj biskupiji, njih oko 40, predvođeni biskupom banjolučkim mons. dr. Franjom Komaricom i pomoćnim biskupom mons. dr. Markom Semrenom. Također su bili nazočni i bogoslovi Banjolučke biskupije. Na početku susreta sve je srdačno pozdravio domaćin susreta biskup Komarica i zahvalio prof. Ivančiću što se odazvao njegovom pozivu da i u Banjoj Luci progovori o hagioterapiji. Zatim je prof. Ivančić imao nekoliko izlaganja na temu: Hagioterapijska antropologija - ranjenost čovjekove duhovne duše i njezina temeljna terapija. Drugog dana na susretu sudjeluju vjeroučiteljice, vjeroučitelji i redovnice, a dr. Ivančić govorio je na temu: Vjeroučitelji i redovnice - svjedoci vjere i pomagači u izgradnji žive Crkve. U subotu je predviđen susret za ostale vjernike i redovnice kada će biti tema: Revolucionarni zaokret u medicini – antropološka medicina.

U nedjelju, 19. kolovoza u samostanskoj i župnoj crkvi svetog Ante na Humcu u Ljubuškom fra Žarko Ilić i fra Viktor Nuić, proslavili su svoju zlatnu Misu - 50. obljetnicu misništva. Humački gvardijan fra Velimir Mandić, u svom pozdravu i čestitci prije Misnog slavlja, kazao je da su se oni na svoj način posve darovali službi Crkvi, Bogu i narodu napominjući da je fra Žarko ušao u povijest Crkve i naroda po zborniku „Kršni zavičaj“, a fra Viktor po iznimnom poznavanju crkvenog prava. „Fra Žarko je veliki dio svoga života ugradio u pastoral u Hercegovini, a fra Viktor u administrativnom, umjetničkom, građevinskom i pravnom vođenju naše Provincije i Crkve u Hrvata“, naglasio je gvardijan fra Velimir. Istog dana zlatnu Misu u župnoj crkvi Krista Kralja u Čitluku slavio je fra Kornelije Kordić, a 22. kolovoza fra Pavo Maslać, kustos Hrvatske franjevačke kustodije Svete Obitelji, u svojoj rodnoj župi Stjepan Krst. Pedesetu obljetnicu misništva proslavio je i vlč. Vladimir Borić, župnik župe Turić kod Gradačca u Bosanskoj Posavini koji je u nedavnom ratu bio prognan zajedno sa svojim župljanima, ali se među prvima vratio i započeo obnovu. Zanimljivo je da je vlč. Vladimir jedan od većeg broja svećenika Vrhbosanske nadbiskupije rođenih u Sarajevu te da ima brata svećenika fra Božidara, člana Franjevačke provincije Bosne Srebrene.