Papa u podnevnom nagovoru: Svetkovina Marijina uznesenja, to su otvorena vrata neba
nama zemaljskim hodočasnicima
Sveti je Otac u podne, u dvorištu Apostolske palače u Castel Gandolfu, održao tradicionalni
podnevni nagovor u kojemu je nastavio svoje razmišljanje o svetkovini Marijina Uznesenja.
Pritom je podsjetio da je riječ o slavlju koje svoje korijene ima u vjeri i bogoštovlju
Crkve iz prvih stoljeća, zbog velike pobožnosti prema Majci Božjoj koja se postupno
razvijala u kršćanskoj zajednici. Već od kraja IV. i početka V. stoljeća imamo
svjedočanstva raznih autora koji govore da je Marija sva u slavi Božjoj, dušom i tijelom;
- primijetio je Sveti Otac - ali u VI. je stoljeću u Jeruzalemu, svetkovina Majke
Božje, utvrđena Saborom u Efezu 431. godine, postala svetkovina usnuća, prolaza, prijelaza,
Marijina uznesenja. Odnosno, postala je slavlje trenutka u kojemu je Marija izišla
iz ovoga svijeta proslavljena dušom i tijelom u Nebu, u Bogu. Da bismo razumjeli
Uznesenje Sveti je Otac pozvao da gledamo na Uskrs, veliko Otajstvo našega spasenja
koje označava Isusov prijelaz, kroz muku, smrt i uskrsnuće, u Očevu slavu. Marija,
koja je rodila Sina Božjega u tijelu, stvorenje je koje je najjače uključeno u to
otajstvo – objasnio je Papa. Ona je otkupljena od prvoga trenutka svojega života,
i na poseban je način povezana s mukom i slavom svojega Sina. Stoga je Marijino uznesenje
na nebo otajstvo Kristove pashe potpuno ostvareno u Njoj – rekao je papa Benedikt
XVI. te istaknuo – Ali, Uznesenje je stvarnost koja se i nas tiče, jer nam na sjajan
način pokazuje našu sudbinu, sudbinu čovječanstva i povijesti. U Mariji, naime, razmatramo
stvarnost slave na koju je pozvan svatko od nas, kao i cijela Crkva. Sveti se Otac
potom osvrnuo na odlomak iz Lukina Evanđelja koji govori o putu koji je – kako je
rekao – Djevica iz Nazareta prošla da bi bila u slavi Božjoj. U njemu se govori o
Marijinu posjetu Elizabeti, na kojemu je Gospa prozvana blagoslovljenom među svim
ženama, i blaženom jer je vjerovala u ispunjenje Gospodinovih riječi – napomenuo je
Papa te istaknuo duboku Marijinu vjeru koja se nazire u himnu „Veliča“. Ona se
stavlja među 'siromašne' i 'ponizne', koji se ne pouzdaju u vlastite snage nego u
Boga, koji daju prostora Njegovu djelovanju koje upravo u slabosti može učiniti velike
stvari – primijetio je Sveti Otac. Ako nas Uznesenje otvara za svijetlu budućnost
koja nas čeka, ono nas također snažno poziva da se više pouzdajemo u Boga, da slijedimo
njegovu Riječ, i nastojimo svakoga dana izvršavati njegovu volju. To je put koji nas
čini „blaženima“ na našem zemaljskom hodočašću, i otvara nam vrata Neba – istaknuo
je Sveti Otac.