O predstavljanu knjige 'Drugačija povijest' - priredila Božica Bartovčak

"Drugačija povijest (O Srbu, Jasenovcu, Glini...)" – knjiga novinara Glasa Koncila Tomislava Vukovića, predstavljena je u Zagrebu u petak 27. srpnja. Doprinos je to stvaranju objektivne slike hrvatske novije povijesti. O djelu su uime izdavača i domaćina govorili v.d. ravnatelja Glasa Koncila Stjepan Pogačić, urednik knjige i glavni urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić, povjesničar i voditelj Nadbiskupijskog arhiva u Zagrebu dr. Stjepan Razum te sam autor.
Podsjećajući na pedesetogodišnju povijest Glasa Koncila, urednik Miklenić naglasio je važnost praćenja crkvene i nacionalne povijesti, kako bi se otkrila objektivna slika prošlosti hrvatskoga naroda, često opterećena mitovima iz bivše države. "U Hrvatskoj, naime, imamo fenomen da se nakon demokratskih promjena dogodio raskol među povjesničarima. S jedne strane su oni povjesničari koji su nastavili tradiciju koja je postojala do tog vremena, dakle, koji su i dalje zagovarali određene mitove i ideologizirane interpretacije povijesti te prešućivali istinu o drugoj strani medalje. S druge su se pak strane pojavili i mladi povjesničari koji znanstvenom metodom otkrivaju cjelovitu istinu posebno za razdoblje od 40-ih godina nadalje", istaknuo je Miklenić napominjući kako rad ovih drugih nije medijski populariziran u široj javnosti, što je bio jedan od razloga objavljivanja Vukovićeve knjige. Odmah je i objasnio kako je to djelo plod dugoga istraživačkoga i terenskoga rada te donosi izbor od jedanaest povijesnih feljtona koje je autor objavljivao na stranicama tjednika Glas Koncila od siječnja 2006. do listopada 2010. godine.
Dr. Razum je predstavljajući knjigu istaknuo da Vuković u njoj propituje naš današnji odnos prema povijesnim događajima i prema njihovu tumačenju. "Koliko god je ovo povjesnička knjiga, napisana od jednog novinara istraživatelja, toliko je ona i još mnogo više od toga, angažirana u propitivanju naših vrijednosnih stavova i sudova, naše sadašnjice građene na temelju izmišljenih, izvitoperenih i pristrano tumačenih činjenica", naglasio je dr. Razum, spominjući lijevu i desnu sastojnicu današnje Hrvatske. "Dok god, naime, pojedinci i skupine odbacuju dio povijesti vlastite države, odbacuju njezine temelje, odbacuju nju samu", ustvrdio je dr. Razum navodeći brojne primjere iz Vukovićeve knjige koji mogu biti doprinos rasvjetljavanju istine, posebno glede događanja u Jasenovcu za vrijeme i nakon Drugoga svjetskog rata. Autor Vuković poželio je da knjiga potakne znanstvenu i argumentiranu raspravu o svim (ne)poznatim povijesnim događajima. Evo ukratko sadržaja knjige:
Prvo poglavlje naslovljeno "Uz poruku Predsjednika Ive Josipovića o kapi partizanki", donosi podatke o partizanskim ratnim i poratnim zločinima nad trudnicama i djecom "koji govore o naravi komunističkoga totalitarizma i tobožnjega hrvatskog antifašizma te njihovih simbola".Najveći dio knjige, pet poglavlja, posvećeno je činjenicama o Jasenovcu: ulozi SUBNOR-a u stvaranju jasenovačkoga mita, jasenovačkom logoru između mita i stvarnosti, prilozima u raspravi o broju jasenovačkih žrtava, dokumentima Međunarodnoga crvenog križa o NDH te fotokrivotvorinama o jasenovačkome logoru.
Sedmo poglavlje propituje mitologiju "ustaškoga pokolja u pravoslavnoj crkvi u Glini" iz srpnja 1941. godine, u kojemu autor Vuković propituje izvještaje Komisije za istraživanje zločina okupatora i njihovih pomagača.
Šokantnim kazivanjem nekadašnjega djelatnika OZNE bavi se osmo poglavlje. U svojim "Uspomenama iz prošlih dana" Vojko Kamalić progovara o zločinačkoj naravi komunističkoga režima u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata.
Deveto poglavlje posvećeno je partizanskom krivotvorenju hrvatske povijesti, s naglaskom na montirani sudski proces današnjemu blaženiku, kardinalu Alojziju Stepincu i suđenje nekadašnjem banu Savske banovine dr. Viktoru Ružiću.
Vukovićeva knjiga donosi još i Dokumente SUBNOR-a o hrvatskoj samostalnosti i katolištvu te zrcalo istine o hrvatskoj prošlosti i sadašnjosti, uz podsjećanje koliko se tijekom komunističkoga režima analizirao svaki govor, pa i Papin pozdrav "Dragi Hrvati!". Djelo je obogaćeno popisom literature, izvora i kazalom.