Papa primio u audijenciju sudionike skupštine Djela za potporu Istočnim crkvama

U govoru sudionicima 85. skupštine Roaca, Unije djela za potporu Istočnim crkvama, koje je prije podne primio u audijenciju, Papa je uputio apel za mir u Siriji. Neka se ne štede napori, i od međunarodne zajednice, da se Siriju izvuče iz sadašnjeg stanja nasilja i krize, koja već dugo vremena traje a može se pretvoriti u opći sukob s vrlo negativnim posljedicama za državu i cijelu regiju – kazao je Sveti Otac nastavljajući:
Također upućujem apel da se potrebnom stanovništvu jamči nužna humanitarna potpora, kao i mnogim osobama koje su morale napustiti svoje kuće, bježeći u susjedne države. Vrijednost je ljudskoga života dragocjeno blago koje se uvijek mora štititi, podsjetio je Sveti Otac izražavajući svoju blizinu „velikim patnjama braće i sestara u Siriji, naročito nevine djece i najslabijih.“
Naša molitva, naše zauzimanje i naše stvarno bratstvo u Kristu, neka im, kao ulje utjehe, pomogne da u ovim trenutcima mraka ne izgube svjetlo nade a od Boga isprosi mudrost srca za odgovorne da prestane svako prolijevanje krvi i nasilje, koje donosi samo bol i smrt, i omogući pomirbu, slogu i mir – poželio je Benedikt XVI.
Na skupštini Roaca ove godine, osim predstavnika Svete Zemlje, sudjeluju viši sirijsko-malabarski nadbiskupi iz Indije i kardinal George Alencherry, iz grko–katoličke crkve u Ukrajini Sviatoslav Shevchuk, te apostolski nuncij u Siriji msgr. Mario Zenari te biskup predsjednik Caritasa u Siriji. Njihova nazočnost omogućuje – kako je rekao Sveti Otac – još više protegnuti pogled Crkve u Rimu prema općoj dimenziji, koja je bitno obilježje otajstva Crkve.
Papa je snažno potaknuo na ustrajnost u karitativnom pokretu Zbora da Sveta zemlja i druge istočne pokrajine prime „potrebnu duhovnu i materijalnu potporu“. Sadašnja gospodarsko-društvena kriza najviše pogađa nerazvijenije dijelove svijeta a na poseban način Istok, domovinu drvenih kršćanskih tradicija, izazivajući nesigurnost i nestabilnost također i na crkvenoj razini u ekumenskom i međuvjerskom području. Riječ je o čimbenicima koji otvaraju povijesne rane i pridonose slabljenju dijaloga, mira i suživota među narodima, nepoštivanju ljudskih prava, naročito vjerske slobode, osobne i zajedničke – istaknuo je Benedikt XVI.
To pravo treba jamčiti u javnom ispovijedanju vjere a ne samo u bogoštovlju, dakle na pastoralnom, odgojnom, humanitarnom i društvenom području, što je bitno za cjelovito uživanje vjerske slobode. Papa je dakle potaknuo sve da budu „uvjerljivi dokaz Kristove ljubavi, po kojoj se Crkva očituje svijetu u svojem pravom identitetu i poslanju, služeći Bogu koji je ljubav – ustvrdio je Benedikt XVI.
Papa je napomenuo da će Godina vjere pružiti plodne smjernice djelima za potporu Istočnim crkvama, a molio je zagovor Djevice Marije za Istočne crkve u domovini i u iseljeništvu. Neka Ona bdije i nad skorim putovanjem, ako se Bogu svidi, u Libanon da zapečatim Posebnu sinodu biskupa za Bliski istok – zaključio je Benedikt XVI. srdačno, kao otac i brat“ pozdravljajući Crkvu i u narod u Libanonu.