O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Prigodom proslave 325. obljetnice odluke Hrvatskoga sabora o izboru svetoga Josipa za zaštitnika Hrvatske, 75. obljetnice osnutka župe sv. Josipa na zagrebačkoj Trešnjevci te 50. obljetnice posvete glavnog oltara župske crkve, jučer je u ovoj crkvi slavljena svečana Euharistija koju je predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
Podsjetivši u svojoj propovijedi na početke ove župe, kardinal Bozanić je podsjetio kako je blaženi Alojzije Stepinac, tada nadbiskup koadjutor, vizionarski zapažao širenje grada, što je tražilo pojačanu i drugačiju pastoralnu brigu za vjernike. Tako je 10. svibnja 1936. nadbiskup Stepinac blagoslovio temeljni kamen za novu privremenu crkvu na Trešnjevci, koja je bila četvrta u nizu novih župa u Zagrebu koje je unatoč teškim socijalnim i političkim okolnostima osnivao bl. Alojzije. Valja se prisjetiti kako je tridesete godine prošloga stoljeća obilježila velika svjetska ekonomska kriza. Nadbiskup Stepinac javno je upozoravao kako u pozadini gospodarske krize stoji moralna kriza, a iza ove opet otpad od Boga. Podsjetivši na te misli blaženoga Alojzija, kardinal Bozanić je naveo i riječi koje je blaženi nadbiskup izrekao prigodom blagoslova trešnjevačke crkve, 20. lipnja 1937. godine: pravedno ljudsko društvo je ono „u kojemu se svakome daje što mu po Božjoj pravdi pripada, bio on na vlasti ili podređen, velik ili malen. Živjelo kršćansko uređenje ljudskoga društva. Za kršćansko uređenje toga društva borit će se i nova naša župa na Trešnjevci pod zaštitom sv. Josipa.“ Kardinal Bozanić podsjetio je i na planove da se na Trešnjevci izgradi monumentalno svetište u čast svetoga Josipa, ali II. svjetski rat i poslijeratne prilike to su onemogućile. Župa svetoga Josipa na Trešnjevci osnovana je o proslavi 250. obljetnice zaštite svetoga Josipa nad hrvatskom domovinom. Mi vjernici vjerujemo u tu pomoć i zato se molitvama utječemo zagovoru svetoga Josipa. Vjernik je onaj kojega ne može iznenaditi nijedna kriza, koji zna vjerovati i kad je najteže, i uvjeren je – ako vrši ono što Bog od njega traži – da će se svijet i po njemu mijenjati – poručio je kardinal Bozanić.
U subotu, 16. lipnja, zagrebački nadbiskup predvodio je u katedrali svečano misno slavlje tijekom kojega je za svećenike zaredio 14 dijecezanskih i redovničkih kandidata. U ozračju proslave Bezgrešnog Srca Marijina, nadbiskup je govorio o povezanosti Marije i svećeništva, koja je duboko utemeljena u otajstvu Utjelovljenja. Bogu, koji je odlučio postati čovjekom u svom Sinu, bio je potreban Marijin pristanak. On je u svojoj nedokučivoj providnosti htio biti ovisan o slobodnoj odluci svojega stvorenja. Učinio se ovisnim od Marijina odgovora: „Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!“ Po Marijinu „da“ otvaraju se vrata kroz koja je Bog ušao u svijet postavši čovjekom. Po tome je Blažena Djevica duboko uključena u otajstvo Utjelovljenja, u otajstvo našega spasenja. Stoga križ, svećeništvo i Utjelovljenje idu zajedno, a Marija je duboko uključena u taj spasonosni naum Božji – istaknuo je kardinal Bozanić.
Na svetkovinu Presvetog Srca Isusova, u petak, 15. lipnja, svečano misno slavlje u bazilici Srca Isusova u Zagrebu predvodio je vojni ordinarij Juraj Jezerinac. Svetkovina Srca Isusova jest blagdan ljubavi Oca nebeskoga, koja se posebno očitovala u njegovu Sinu Isusu Kristu – istaknuo je u propovijedi biskup Jezerinac. Koliko nas Kristovo Srce ljubi, vidi se i iz njegova poziva: „Dođite k meni, svi vi, izmoreni i opterećeni, i ja ću vas odmoriti!“ Grijeh je onaj koji najviše umara, opterećuje i udaljuje čovjeka od Boga. Da bi Isus Krist ponovno uspostavio narušeni odnos između Boga i nas ljudi, uzima na sebe križ da uništi grijeh. Poziva i nas na nasljedovanje. Zahvaljujući Isusovoj žrtvi i smrti mi smo spašeni. Sve dotad bili smo kandidati vječne smrti, a nakon uskrsnuća postali smo kandidati vječnosti i baštinici neba – poručio je biskup. Također je podsjetio na primjer blaženoga Ivana Merza, čiji se grob nalazi u Bazilici, a koji je bio istinski primjer pobožnosti prema Isusovu Srcu. Blaženi Ivan Merz je pravo čudo Božje milosti, znak koji pokazuje što sve Bog može učiniti u duši koja odgovara na Njegovu ljubav – zaključio je biskup Jezerinac.
„Biti svjedok, to je Božji poziv upućen svim kršćanima“ – poručio je glavni tajnik Biskupske sinode nadbiskup Nikola Eterović, predvodeći 15. lipnja središnju Svetu Misu na Trgu Riječke rezolucije prigodom proslave svetoga Vida, zaštitnika Riječke nadbiskupije i katedrale te grada Rijeke. Povijest Crkve povijest je kršćanskog svjedočanstva. Bogu hvala, ono je jače od svih nedosljednosti, slabosti, sablazni i grijeha članova Crkve. U pojedinim trenucima povijesti, svjedočanstvo kršćana postaje izuzetno zahtjevno, sve do mučeničke smrti. Svako razdoblje Crkve bilo je obilježeno mučenicima, pa tako i 20. stoljeće, koje se s pravom može nazvati stoljećem svjedoka mučenika. Bezbožne ideologije fašizma, nacizma i komunizma prouzročile su brojne smrti, među kojima i mnoge kršćanske mučenike – podsjetio je nadbiskup Eterović, pozvavši vjernike da i danas istinski i svjedočki žive evanđelje.