Papa potaknuo talijanske biskupe da odgajaju zrele vjernike

Sveti je Otac danas primio u audijenciju članove Talijanske biskupske konferencije koji održavaju svoju godišnju skupštinu. Zahvaljujući na pozdravnom govoru kardinala Angela Bagnasca, Papa mu je čestitao jer će i u sljedećih pet godina biti na čelu Talijanske biskupske konferencije, a potom je istaknuo kolegijalni rad Konferencije u službi crkvenog zajedništva i općega dobra talijanske nacije. U novom petoljeću zajedno nastavite crkvenu obnovu koju nam je povjerio II. Vatikanski sabor – potaknuo je Benedikt XVI. citirajući nagovor blaženoga pape Ivana XXIII. na svečanom otvaranju II. vatikanskog sabora.
Govoreći o tumačenju II. vatikanskog sabora, Papa je rekao da je neprihvatljiva hermeneutika diskontinuiteta te da je hermeneutika kontinuiteta ispravan put za određivanje načina kako može Crkva ponuditi suvisli odgovor na velike društvene i kulturne preobrazbe našega doba koje utječu i na vjersku dimenziju – primijetio je Sveti Otac dodajući:
Znanstvena racionalnost i tehnička kultura žele uniformirati svijet i stoga često prekoračuju svoje posebne okvire nastojeći empirijskom mjerom vlastitih postignuća odrediti okvir razumske sigurnosti. Tako se moć ljudskih sposobnosti smatra jedinom mjerom ljudskog djelovanja, a isključuje se svaki moralni zakon. Upravo u tom kontekstu raste potražnja za duhovnim i nadnaravnim, a to je znak da je u ljudskom srcu nemir jer se ne otvara obzoru nadnaravnog – ustvrdio je Benedikt XVI. dodajući da se sekularizacija naročito osjeća u društvima drevne kršćanske tradicije.
U tim društvima – nastavio je Papa – današnji čovjek želi sam ostvariti svoj identitet, isključujući Boga i vjeru iz javnoga života. Slabljenje vjerske prakse, sudjelovanja u Euharistiji i sakramentu pokore, te gubljenje osjećaja crkvenog pripadništva samo su neki znaci lutanja zapadnoga društva u kojem ipak ne nedostaje čežnja za Bogom – ustvrdio je Papa potičući talijanske biskupe na obnovu vjere i kršćanskog života.
U doba kada je Bog postao mnogima Velika nepoznanica, a Isus samo veliki lik prošlosti, ne može se ostvariti misionarsko djelovanje bez kvalitetne obnove naše vjere i naše molitve. Bez novoga prihvaćanja dara milosti nećemo moći pružiti prikladne odgovore, ni ljude pridobiti za evanđelje ako se ne vratimo k sebi i dubokom iskustvu Boga – istaknuo je Benedikt XVI.
Prvi uvjet da se govori o Bogu – rekao je Papa biskupima – jest razgovor s Bogom, biti sve više Božji ljudi koji se hrane molitvom i oblikuju njegovom milošću. Bog nas treba osvojiti ako želimo pomoći ljudima da ih ispuni Istina. Iz odnosa s Bogom rađa se naše zajedništvo i crkvena zajednica, svih vremena i mjesta da ujedini svekoliki Božji puk – kazao je Benedikt XVI.
Zadaća je Crkve – nastavio je Sveti Otac – voditi čovjeka, često rastresenog, na obnovljeni susret s Isusom Kristom, koji je istina, put i život. To je svrha i Godine vjere, koja započinje jedanaestoga listopada, a bit će prigoda da se omogući muškarcima i ženama našega doba shvatiti da pokoravanje Božjoj volji nije ograničavanje slobode, nego se doista biva slobodni. Bog je jamac a ne suparnik naše sreće, a kamo dolazi evanđelje – prijateljstvo s Kristom – tu se čovjek osjeća zaokupljen ljubavlju koja čisti, grije i obnavlja, i omogućuje s božanskom ljubavlju ljubiti i služiti čovjeku – ustvrdio je Papa.
Papa je biskupima povjerio zadaću formiranja zrelih vjernika, čije će temeljno uporište biti u Isusovu životu. Na tom odgojnom putu Papa je istaknuo važnost Katekizma Katoličke crkve. Podsjećajući na dvadesetu obljetnicu Katekizma i pedesetu obljetnicu otvaranja II. vatikanskog sabora Papa je potvrdio njegov uvijek aktualni cilj: prenijeti čist i cjelovit nauk, na nov način i u kontinuitetu s tisućugodišnjom crkvenom tradicijom. Kardinal je Bagnasco zahvalio Petrovu nasljedniku na pastoralnim pohodima talijanskim biskupijama, spominjući posjet biskupiji Arezzo, Cortona Sansepolcro i skori posjet milanskoj nadbiskupiji za Svjetski susret obitelji.