Portal HKV-a objavio razgovor s biskupom Milom Bogovićem

Portal HKV-a – Hrvatskog kulturnog vijeća u ponedjeljak je objavio razgovor s gospićko-senjskim biskupom koji vrlo otvoreno govori o nizu osjetljivih tema hrvatske političke i ine stvarnosti, donosimo kratke ulomke iz objavljenog razgovora, a svi koji to žele razgovor s biskupom Bogovićem mogu pročitati na portalu .
Na upit o obilježavanju bleiburške tragedije, biskup između ostaloga ističe: Sudeći po svemu, zaključak o Bleiburgu odavno je donesen, a sada je bilo dovoljan bilo kakav povod i bilo kakav razlog da se krene u realizaciju... Imam uvid i u arhivirani materijal u Državnom arhivu u Zagrebu. Netko se već pobrinuo da se uklone pomagala za lakše korištenje... – ustvrdio je biskup Bogović.
Očito je da se nastavlja ona praksa po kojoj se ne smije nikada dobiti točan popis žrtava Drugoga svjetskoga rata i poraća te jasan uvid u ratne zločine, kako bi se i dalje ostavio široki prostor za manipulacije. Tako se na neke brojeve žrtava i dalje mogu dodavati nule, od sto tisuća napraviti tisuću, ili oduzimati nule, od tisuću napraviti sto, već prema tomu piše li se o ustaškim ili partizanskim zločinima i žrtvama – primijetio je biskup Bogović.
Odgovarajući na upit o domovinskom ratu i haškoj pravdi, biskup Bogović primjećuje: Ako je borba za hrvatsku samostalnost bila i ostala za veliki svijet „bespomoćna natega“, ne treba se čuditi što za taj svijet nije bilo vidljivo „prekomjerno granatiranje Vukovara“, ali je to bilo vidljivo u Kninu. Svojevremeno sam se čudio zašto se na suđenje za medački džep zovu kao svjedoci oni koji su dugo slali granate na Gospić i Hrvatsku kad već imamo valjane stručne studije. Jasno je, naime, da će oni granatirati Gospić i Hrvatsku iz svih pozicija, pa i iz sudnice. To granatiranje iz sudnice hrvatski je sud prihvatio kao ispravno – s čuđenjem tvrdi biskup Bogović dodajući kako je ovih dana gledao da udbaš s međunarodne tjeralice optužuje hrvatskog branitelja. Opet u Hrvatskoj.
Možda i to nije tako tragično ako nam pomogne da shvatimo što nam se događa i što treba činiti. Istina je da nam malo teško pada lekcija kako se država „drži“, ali vjerujem da ćemo je, malo pomalo, uz pomoć učitelja sa strane, dobro svladati. Dugo smo bili pod stranim vlastima (državama) pa se nije razvila ljubav prema državi. Rastao je osjećaj protivljenja. To nam je toliko ušlo pod kožu da smo protiv države i onda kad je naša – veli biskup.
Odgovarajući na upit o sadašnjem stanju u državi, biskup je rekao da je prvo desetljeće bilo usredotočeno na učvršćivanje državne neovisnosti, drugo je pak bilo obilježeno slabljenjem države i njezinih ustanova, sve dotle da smo stvaratelje hrvatske države davali na procjenu ispravnosti vanjskim institucijama, koje su bile protiv stvaranja iste države. Oni su nad njima iskalili svoju moć, a naša se politika ponijela kao i onda kad su čekali pravorijek iz Budim/Pešte, Beča ili Beograda. U trećem desetljeću očito je da nema neke inventivnosti nego se isprobavaju neki stari klišeji koji u ovo vrijeme ne pokazuju pozitivne rezultate – ustvrdio je biskup dodajući da narod neće moći dugo boraviti u „čekaonici boljih vremena“.