Ima onih koji vjeruju da se Zemlja može spasiti pobačajima
Inozemni se tisak ponešto bavi tim teškim stanjem za kršćane u mnogim zemljama, o
čemu smo mi i izvješćivali. No uglavnom su novine usredotočene na gospodarsko stanje
u Europskoj uniji, pa se nađu mišljenja koja podupiru sve te mjere štednje, ali i
onih koji to osporavaju. U nas se uglavnom spominju postupci vladajućih, ali bez nekakvih
naznaka o zahtjevima za smjenom vlade ili prizivanjem prijevremenih izbora. No ako
se prisjetimo bivših vladajućih i napada na njih, čini nam se da je komentatorima
to bila dobra škola, pa se sada ipak ne ustručavaju, kao nekada kritizirati i ljevičare.
Dok Papa govori o skladu razuma i vjere, neki nas hrvatski elektronski portali
povremeno upozoravaju na to kako su vjernici manje pametni. Oni koji nemaju vjere,
očito su dostatni samima sebi da protumače svu tu predivnu stvarnost koja nas okružuje
i koje smo i mi kao divota dio. Na takvom jednom portalu pronašao sam i prekrasnu
misao nekoga koji ukratko komentira neki članak: Pohvale na iscrpnom tekstu. Dodao
bih i to da čovjek može biti religiozan ali ne i duhovan. Duhovan čovjek je nužno
i religiozan. Ateizam pak ne postoji. Jer i ateist “vjeruje” da Boga nema. Jer kakav
bi to bio bog koga bi naš ograničeni, ali nažalost umišljeni um mogao obuhvatiti bilo
svojim filozofiranjem bilo svojim nekakvim pozitivnim tehnologijama ili kakvim drugim
instrumentarijem što ga obično nazivamo znanstvenim. Ali Bog nam se očitovao u Isusu
Kristu i zato ga možemo donekle shvatiti, pogotovu ako u sebi otkrijemo iskon pravednosti,
čestitosti, ljepote, dobrote i napokon ljubavi. Komentator ovako zaključuje: Ako je
tome tako onda neka ateisti budu normalne i moralne osobe, neka čine, misle i govore
DOBRO i samim time (a da ne znaju) na Božjoj su strani. Današnji pak jedan hrvatski
portal, pozivajući se opet na neka navodno znanstvena istraživanja, želi nam podastrijeti
pronađenu navodno znanstvenu istinu o tome da su nereligiozni ljudi humaniji. Vjerojatno
ih upravo humanost tjera na podcjenjivanje drugih, a dovoljno je okrenuti se malo
oko sebe da se zaključi i bez nekakvih znanosti gdje ljudi i traže pomoć kad su u
nevolji. Još se nije čulo da je neki siromah tražio pomoć na Hrvatskoj akademiji znanosti
i umjetnosti ili u kakvoj visokoj obrazovnoj ustanovi ili institutu, nego na Caritasu
i u župnom uredu. Talijanski katolički dnevnik Avvenire sa zgražanjem piše o Izvještaju
Royal Society glede spašavanja planeta gdje se, među ostalim, zaključuje da bi valjalo
što više kontrolirati demografski porast stanovništva ponajprije olakšicama za pobačaje.
Zar se zemlja spašava pobačajima, pita se stoga već u naslovu autor članka Lorenzo
Schoepflin.