Već tradicionalni festival Dobrog Pastira, koji organiziraju Ured za pastoral duhovnih
zvanja i Ured za crkvenu glazbu Varaždinske biskupije, i ove je godine priređen 29.
travnja, upravo na Nedjelju Dobrog Pastira kada je Crkva obilježavala 49. svjetski
molitveni dan za duhovna zvanja. U toj je prigodi Varaždinska biskupija i ove godine
okupila sastave i zborove mladih na susretu na kojem su molitva i izrazi žive vjere
zaodjenuti u notno glazbeno ruho. Ovogodišnji festival bio je uoči predstojeće Godine
vjere posvećen prvoj novozavjetnoj vjernici, Blaženoj Djevici Mariji, uz temu "Marija
– blažena što povjerova!". Festival, koji se priređuje u župnoj crkvi Dobrog Pastira
u Varaždinu u domaćinstvu župne zajednice sv. Fabijana i Sebastijana i njezinog župnika
preč. Mije Horvata, otvorio je varaždinski biskup Josip Mrzljak koji je okupljene
potaknuo da ovaj molitveno-glazbeni susret bude u znaku molitve za nova, kao i za
postojeća duhovna zvanja u svećeništvu i redovništvu kako bi bili dobri pastiri u
svojim službama onima koji su im povjereni. Na kraju festivala, kroz koji je vodila
Tanja Popec, svi sudionici zajedno su izveli nekoliko pjesama, i himnu ovogodišnjeg
Susreta hrvatske katoličke mladeži u Sisku. Zatvarajući festival, za koji je rekao
da je na najbolji način uveo u Marijin mjesec svibanj, biskup Mrzljak izrazio je želju
da se svi mladi i oni koji se osjećaju mladima susretnu idućeg vikenda u Sisku.
Misu
u prigodi 341. obljetnice nasilničke smrti hrvatskih mučenika Petra Zrinskoga i Frana
Krste Frankopana predvodio je u nedjelju 29. travnja vojni biskup Juraj Jezerinac
u zagrebačkoj katedrali. „Dok se molitveno spominjemo Zrinskih i Frankopana, preporučujemo
ih milosrdnom Bogu, kao i sve naše branitelje koji su tijekom povijesti dali živote
za domovinu. Sjetimo se i naših generala, koji su zatočeni u Hagu", potaknuo je, uvodeći
u misno slavlje biskup Jezerinac. U homiliji podsjetio je kako u uskrsno vrijeme
Crkva nastoji vjernike učvrstiti u vjeri koju su propovijedali apostoli, a koju su
živjeli milijuni i milijuni ljudi kroz dvije tisuće godina. Tu istu vjeru prihvatili
su Hrvati početkom 7. stoljeća, koja se prenosila iz pokoljenja u pokoljenje sve do
naših dana. Tu istu vjeru posebno su životom potvrdili Zrinski i Frankopani, koji
su imali najistaknutiju ulogu u 17. stoljeću, u hrvatskom državnom životu. Isticali
su se kao mudri vojskovođe, književnici i državnici, ali i kao vjernici koji su živjeli
svoju vjeru, poštujući zakon Božji i Kristovo evanđelje. Biskup je istaknuo i
kako smo tijekom povijesti imali velikane na području vjere koji su poput dobrog pastira
vodili Crkvu. Imali smo i narodne velikane koji su bili spremni položiti život za
svoj narod, bude li potrebno. „Tko da se ne sjeti blaženog kardinala Stepinca te izraziti
primjer narodnih velikana kakvi su bili Zrinski i Frankopani, koji su mučeničkom
smrću preminuli prije 341. godinu", rekao je biskup. Podsjetivši na razloge njihove
smrti, biskup je istaknuo i kako je snaga i veličina Zrinskih i Frankopana proizlazila
iz vjere u Boga, u Isusa Krista živoga i uskrsloga. To se na poseban način očitovalo
u njihovim pismima koje su upućivali suprugama prije smrti.
U godini Velikog
jubileja 400. obljetnice obnove crkvenoga zajedništva, vjernici grkokatoličkog Žumberačkog
vikarijata, predvođeni križevačkim biskupom Nikolom Kekićem i svećenicima Žumberačkoga
vikarijata, hodočastili su 29. travnja u nacionalno marijansko svetište Majke Božje
Bistričke. Svečanu arhijerejsku liturgiju prevodio je biskup Kekić u zajedništvu svećenika
istočnog i zapadnog obreda. U homiliji vladika Kekić istaknuo je značajnu ulogu
svetišta Majke Božje Bistričke te spomenuo neke datume osobito proglašenje blaženim
Alojzija Stepinca. „Kroz našu dugu povijest Marija Bistrica bilo je mjesto kamo su
dolazili skrovito brojni pojedinci izvršavajući svoje zavjete, obitelji naše, ali
ovdje se okupljalo i mnoštvo hrvatskoga naroda u važnim prigodama. Ali mnogi stariji
štovatelji Majke Božje Bistričke dobro pamte i ona teška vremena komunističke diktature
koja je nasilničkim metodama pokušala onemogućiti vjerničkom narodu hodočašća u ovo
marijansko svetište. Bogu hvala, ta vremena su iza nas. Mi sada slobodno dišemo u
ovoj našoj lijepoj domovini natopljenoj krvlju hrvatskih mučenika", rekao je biskup.
Prisjećajući se važnijih događaja iz naše crkvene i nacionalne povijesti, vladika
Kekić je svoje misli sažeo u konkretne zazive Majci Božjoj Bistričkoj za mir, istinu,
pravdu u nas i u Europi, za poštovanje svakog ljudskog života za mudrost i razum te
ozbiljno i pošteno zauzimanje političara za opće dobro svakoga čovjeka – i onoga maloga
koji se tek začeo i onoga staroga koji je na odlasku s ovoga svijeta. U popodnevnim
satima vjernici su se oprostili od Majke Božje Bistričke otpjevavši Moleben presvetoj
Bogorodici.