Vijesti iz Crkve u Hrvatskoj

Već tradicionalni festival Dobrog Pastira, koji organiziraju Ured za pastoral duhovnih zvanja i Ured za crkvenu glazbu Varaždinske biskupije, i ove je godine priređen 29. travnja, upravo na Nedjelju Dobrog Pastira kada je Crkva obilježavala 49. svjetski molitveni dan za duhovna zvanja. U toj je prigodi Varaždinska biskupija i ove godine okupila sastave i zborove mladih na susretu na kojem su molitva i izrazi žive vjere zaodjenuti u notno glazbeno ruho. Ovogodišnji festival bio je uoči predstojeće Godine vjere posvećen prvoj novozavjetnoj vjernici, Blaženoj Djevici Mariji, uz temu "Marija – blažena što povjerova!".
Festival, koji se priređuje u župnoj crkvi Dobrog Pastira u Varaždinu u domaćinstvu župne zajednice sv. Fabijana i Sebastijana i njezinog župnika preč. Mije Horvata, otvorio je varaždinski biskup Josip Mrzljak koji je okupljene potaknuo da ovaj molitveno-glazbeni susret bude u znaku molitve za nova, kao i za postojeća duhovna zvanja u svećeništvu i redovništvu kako bi bili dobri pastiri u svojim službama onima koji su im povjereni.
Na kraju festivala, kroz koji je vodila Tanja Popec, svi sudionici zajedno su izveli nekoliko pjesama, i himnu ovogodišnjeg Susreta hrvatske katoličke mladeži u Sisku. Zatvarajući festival, za koji je rekao da je na najbolji način uveo u Marijin mjesec svibanj, biskup Mrzljak izrazio je želju da se svi mladi i oni koji se osjećaju mladima susretnu idućeg vikenda u Sisku.

Misu u prigodi 341. obljetnice nasilničke smrti hrvatskih mučenika Petra Zrinskoga i Frana Krste Frankopana predvodio je u nedjelju 29. travnja vojni biskup Juraj Jezerinac u zagrebačkoj katedrali. „Dok se molitveno spominjemo Zrinskih i Frankopana, preporučujemo ih milosrdnom Bogu, kao i sve naše branitelje koji su tijekom povijesti dali živote za domovinu. Sjetimo se i naših generala, koji su zatočeni u Hagu", potaknuo je, uvodeći u misno slavlje biskup Jezerinac.
U homiliji podsjetio je kako u uskrsno vrijeme Crkva nastoji vjernike učvrstiti u vjeri koju su propovijedali apostoli, a koju su živjeli milijuni i milijuni ljudi kroz dvije tisuće godina. Tu istu vjeru prihvatili su Hrvati početkom 7. stoljeća, koja se prenosila iz pokoljenja u pokoljenje sve do naših dana. Tu istu vjeru posebno su životom potvrdili Zrinski i Frankopani, koji su imali najistaknutiju ulogu u 17. stoljeću, u hrvatskom državnom životu. Isticali su se kao mudri vojskovođe, književnici i državnici, ali i kao vjernici koji su živjeli svoju vjeru, poštujući zakon Božji i Kristovo evanđelje.
Biskup je istaknuo i kako smo tijekom povijesti imali velikane na području vjere koji su poput dobrog pastira vodili Crkvu. Imali smo i narodne velikane koji su bili spremni položiti život za svoj narod, bude li potrebno. „Tko da se ne sjeti blaženog kardinala Stepinca te izraziti primjer narodnih velikana kakvi su bili Zrinski i Frankopani, koji su mučeničkom smrću preminuli prije 341. godinu", rekao je biskup. Podsjetivši na razloge njihove smrti, biskup je istaknuo i kako je snaga i veličina Zrinskih i Frankopana proizlazila iz vjere u Boga, u Isusa Krista živoga i uskrsloga. To se na poseban način očitovalo u njihovim pismima koje su upućivali suprugama prije smrti.

U godini Velikog jubileja 400. obljetnice obnove crkvenoga zajedništva, vjernici grkokatoličkog Žumberačkog vikarijata, predvođeni križevačkim biskupom Nikolom Kekićem i svećenicima Žumberačkoga vikarijata, hodočastili su 29. travnja u nacionalno marijansko svetište Majke Božje Bistričke. Svečanu arhijerejsku liturgiju prevodio je biskup Kekić u zajedništvu svećenika istočnog i zapadnog obreda.
U homiliji vladika Kekić istaknuo je značajnu ulogu svetišta Majke Božje Bistričke te spomenuo neke datume osobito proglašenje blaženim Alojzija Stepinca. „Kroz našu dugu povijest Marija Bistrica bilo je mjesto kamo su dolazili skrovito brojni pojedinci izvršavajući svoje zavjete, obitelji naše, ali ovdje se okupljalo i mnoštvo hrvatskoga naroda u važnim prigodama. Ali mnogi stariji štovatelji Majke Božje Bistričke dobro pamte i ona teška vremena komunističke diktature koja je nasilničkim metodama pokušala onemogućiti vjerničkom narodu hodočašća u ovo marijansko svetište. Bogu hvala, ta vremena su iza nas. Mi sada slobodno dišemo u ovoj našoj lijepoj domovini natopljenoj krvlju hrvatskih mučenika", rekao je biskup.
Prisjećajući se važnijih događaja iz naše crkvene i nacionalne povijesti, vladika Kekić je svoje misli sažeo u konkretne zazive Majci Božjoj Bistričkoj za mir, istinu, pravdu u nas i u Europi, za poštovanje svakog ljudskog života za mudrost i razum te ozbiljno i pošteno zauzimanje političara za opće dobro svakoga čovjeka – i onoga maloga koji se tek začeo i onoga staroga koji je na odlasku s ovoga svijeta. U popodnevnim satima vjernici su se oprostili od Majke Božje Bistričke otpjevavši Moleben presvetoj Bogorodici.